Pregled bibliografske jedinice broj: 782689
Šifra kao govor transcendencije u filozofiji Karla Jaspersa
Šifra kao govor transcendencije u filozofiji Karla Jaspersa, 2015., diplomski rad, diplomski, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 782689 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šifra kao govor transcendencije u filozofiji Karla Jaspersa
(Ciphers as Speech of Transcendence in Philosophy of Karl Jaspers)
Autori
Lazar Banić, Romana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.09
Godina
2015
Stranica
46
Mentor
Oslić, Josip
Ključne riječi
egzistencija; transcendencija; šifra - simboli; bitak i biće; Sveobuhvatno.
(existence; transcendence; the code - symbols; being and essence; All-comprehensive)
Sažetak
Ovaj diplomski rad odnosi se na promišljanje Jaspersova traženja smisla života kroz njegovu filozofsku egzistenciju i analizu kršćanskih egzistencijalista. Razlika između kršćanske i filozofske egzistencije je ponajprije u prilaženju samoj problematici, a onda i u razlici u načinu odgovaranja. Filozofija pokušava na ljudsku patnju, smrt i bolest dati odgovor kroz čovjekovu ograničenost, dok kršćanska egzistencija polazi iz povijesti u kojoj se na povijestan način objavljuje Isus Krist, koji kroz smrt i uskrsnuće oslobađa čovjeka i mijenja sudbine. Čovjek je u kršćanskoj egzistenciji poiman kao grešan čovjek čije se spasenje ostvaruje po Kristu, koji mu daje snagu da svoje životne nedaće nadvlada po Njemu. Jaspers smatra kako čovjek samo kroz granične situacije ostvaruje svoju egzistenciju, a pojam transcendencije objašnjava putem šifri i slobode. Za Jaspersa je egzistencija šifra transcendencije. Autor je rad podijelio na tri poglavlja: Egzistencija, Filozofska vjera kao egzistiranje čovjeka prema Tomi Akvinskom i Šifra kao govor transcendencije. Sveti Toma sjedinio je oba nazora: vjerovanje i um. On je stava kako između vjerovanja i znanja mora postojati harmonija, jer je um stvoren od Boga, te stoga filozofija i teologija ne mogu biti u proturječju. U filozofiji simboličkih formi pojam duha čini dodirnu točku između filozofske antropologije i simboličkih formi. Kod kršćanskih simbola veliku ulogu ima simbolički govor u liturgiji, koji se nalazi u iskustvu solidarnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
