Pregled bibliografske jedinice broj: 782511
Tematika majčinstva unutar modela ženskog pisma Ivane Brlić-Mažuranić
Tematika majčinstva unutar modela ženskog pisma Ivane Brlić-Mažuranić // Šegrt Hlapić - od čudnovatog do čudesnog : zbornik radova / Majhut, Berislav, Narančić Kovač, Smiljana, Lovrić, Sanja (ur.).
Zagreb : Slavonski Brod: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, 2015. str. 709-720
CROSBI ID: 782511 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tematika majčinstva unutar modela ženskog pisma Ivane Brlić-Mažuranić
(The Motherhood in Women's Writing of Ivana Brlić-Mažuranić)
Autori
Kuvač-Levačić, Kornelija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Šegrt Hlapić - od čudnovatog do čudesnog : zbornik radova
Urednik/ci
Majhut, Berislav, Narančić Kovač, Smiljana, Lovrić, Sanja
Izdavač
Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti
Grad
Zagreb : Slavonski Brod
Godina
2015
Raspon stranica
709-720
ISBN
9789535760412
Ključne riječi
bajka, Ivana Brlić-Mažuranić, kršćanstvo, majčinstvo, simbolika, žensko pismo
(fairytale, Christianity, Ivana Brlić-Mažuranić, motherhood, symbolics, woman's writing)
Sažetak
Na korpusu priča i bajki Ivane Brlić-Mažuranić (iz zbirki Priče iz davnine, 1916. i Basne i bajke 1943. ) istražit ćemo elemente koji ove tekstove povezuju sa ženskim pismom prve polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj. Razmatrat će se sadržajne i stilske odrednice kojima autorica ostvaruje svoj osobiti model ženskog pisma kao pisma razlike, pri čemu će naglasak istraživanja biti na tematici majčinstva. Majčinstvo se u patrijarhalnom društvu zapadne civilizacije uglavnom prikazivalo u idealizirajućem kontekstu, kao odnos majke i sina. Ono što patrijarhat zanemaruje je odnos majke i kćeri, i upravo to postaje jedna od ključnih odrednica ženskog pisma uopće. Istražit ćemo ga u pričama Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče, Ribar Palunko i njegova žena, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica i usporediti s odnosom majke i sina u Šumi Striborovoj. Istražit će se i funkcija biblijskog mitema progonstva majke koji se u korpusu priča ove autorice javlja vrlo često. Cilj istraživanja je otkriti koliko tematiziranje majčinstva, toga nezaobilaznoga toposa u djelima Ivane Brlić-Mažuranić, ostaje u okviru tradicionalnih poimanja, a koliko se od njih i na koji način odmiče. The Motherhood in Women's Writing of Ivana Brlić-Mažuranić The main aim of this research is to explane how motherhood is represented in women's writing of Ivana Brlić- Mažuranić. We are interested in the similarities and the differences between her own model of woman's writing and the Croatian women's writing from the 1st half of the 20th century. The motherhood is the one of the most important literary themes of Ivana Brlić-Mažuranić's writing in general. It is, also, one of the most interesting themes in woman's writing at all. The motherhood usually has been represented idealistic in patriarchal society, especially as a mother-son relationship. The patriarchality, as feminists claim, ignores mother-daughter relationship and that's the reason it's representation becomes one of the most important definitions of women's writing. We are going to research the representation of motherhood in some of her most significant stories: Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče (Basne i bajke) Ribar Palunko i njegova žena, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Šuma Striborova (Priče iz davnine). Ivana Brlić-Mažuranić's writing can be considered as a writing of difference, but with unavoidable Cristian point of view included.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija