Pregled bibliografske jedinice broj: 782179
Sindrom izgaranja kod zdravstvenih djelatnika u radu s reumatološkim pacijentima
Sindrom izgaranja kod zdravstvenih djelatnika u radu s reumatološkim pacijentima // 26. edukacijski tečaj Društva medicinskih sestara, tehničara i fizioterapeuta u reumatologiji i rehabilitaciji : knjiga sažetaka ; u: Reumatizam 62 (2012)
Zagreb: Hrvatsko reumatološko društvo, 2015. str. 120-120 (poster, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 782179 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sindrom izgaranja kod zdravstvenih djelatnika u radu s reumatološkim pacijentima
(Burnout syndrome in health workers dealing with rheumatic patients)
Autori
Znika, Mateja ; Godinić. Jasminka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
26. edukacijski tečaj Društva medicinskih sestara, tehničara i fizioterapeuta u reumatologiji i rehabilitaciji : knjiga sažetaka ; u: Reumatizam 62 (2012)
/ - Zagreb : Hrvatsko reumatološko društvo, 2015, 120-120
Skup
Edukacijski tečaj Društva medicinskih sestara, tehničara i fizioterapeuta u reumatologiji i rehabilitaciji (26 ; 2012)
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 15.10.2015. - 18.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
zdravstveni djelatnici ; stres ; sagorjevanje
(Health workers ; stres ; burnout)
Sažetak
Bolnica kao radno mjesto često se tretira kao izazovna i neizvjesna okolina za zdravstvene djelatnike. Suština rada zdravstvenog djelatnika s bolesnikom obuhvaća stvaranje kontakata, procjenu, planiranje i provođenje interventnih tehnika kako bi se poboljšalo njegovo stanje. Rad s osobama s reumatskim bolestima izuzetno je složen, težak i dugotrajan proces. Postavljeni ciljevi postižu se nakon dugog vremenskog perioda, a mali pomaci u poboljšanju općeg stanja oboljelih od kroničnih reumatskih bolesti nisu uvijek neposredno vidljivi u svakodnevnom radu. To dovodi do bržeg zamaranja, gubitka motiviranosti za profesiju i frustriranosti zdravstvenog osoblja koje radi na ostvarivanju tih ciljeva. Time se ti zdravstveni djelatnici nalaze u nepovoljnijem položaju od svojih kolega koji rade s osobama s u čijem se radu rezultati jasnije i brže postižu i uočavaju. U interakciji čimbenika koji proizlaze iz težine posla i neodgovarajućih uvjeta zdravstveni djelatnici, osim što gube interes za svoj rad i osobe s kojima rade, uspostavljaju drugačija socijalna vrednovanja, mijenjaju vlastita očekivanja. Kod ovih osoba se može razviti trajno nezadovoljstvo, napetosti, umor, stres a sve to kao posljedica profesionalne preopterećenosti. Stres izazvan na radnom mjestu je jedan od najznačajnijih razloga koji vode do sagorijevanja, odnosno“burnouta“. Maslach (1976) ubraja se u najpoznatije istraživače „burnouta“ u SAD-u, podrazumijeva pod tim pojmom emocionalnu iscrpljenost, dehumanizaciju i smanjeno osobno ispunjenje u radu, koje se može javiti kod osoba koje rade iznad granica svojih mogućnosti u profesijama koje zahtijevaju neposredan rad s ljudima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
KBC "Sestre Milosrdnice",
Veleučilište "Lavoslav Ružička" u Vukovaru
Profili:
Mateja Znika
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE