Pregled bibliografske jedinice broj: 782053
Vjetroturbina u mlaznici zakretne i fiksne izvedbe
Vjetroturbina u mlaznici zakretne i fiksne izvedbe // Proceedings of the International Congress Energy and the Environment 2006, Vol. I / Franković, Bernard (ur.).
Rijeka, 2006. str. 295-304 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 782053 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vjetroturbina u mlaznici zakretne i fiksne izvedbe
(Wind turbine in the nozzle of fixed and steerable design)
Autori
Vrsalović, Ivan ; Franković, Bernard ; Bonefačić, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Proceedings of the International Congress Energy and the Environment 2006, Vol. I
/ Franković, Bernard - Rijeka, 2006, 295-304
Skup
Energy and the Environment 2006
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.10.2006. - 27.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
vjetroturbina; mlaznica; vjetroelektrana; vjetrobrana; Senjsko područje
(wind turbine; nozzle; wind power station; wind dam; Senj district area)
Sažetak
Na srednjem i južnom dijelu Jadrana većina potencijala vjetra dolazi od bure, juga i maestrala. Zbog toga vjetroturbine trebaju biti zakretne, da se može pretvoriti energija vjetra iz više smjerova. Međutim, na obalnom dijelu sjevernog Jadrana (od Zadra do Rijeke) dominantna je bura te preko 90% energetskog potencijala vjetra dolazi iz sjeveroistočnog kvadranta. Dakle, u tom području nema opravdanog razloga ugrađivati skupi ležaj i zakretni mehanizam, te vjetroturbina u mlaznici može biti izvedena fiksno, okrenuta uvijek prema buri. Procjenjuje se da bi vjetroturbine u mlaznici, fiksne izvedbe bile oko 20% jeftinije i pogonski sigurnije od zakretnih. Izrazite efekte djelovanja bure u Senjskoj dragi možemo objasniti strujanjem hladne zračne mase koja ponire sa prijevoja Vratnik i ubrzava niz njegove padine. Sustav fiksnih vjetroturbina u reguliranoj mlaznici koji čini vjetroelektranu moguće je, u tom slučaju, izvesti u obliku vjetrobrane. Najpovoljnija veličina turbine u fiksnoj izvedbi bila bi promjera rotora d=54 m i snage Pe =1000 kW. Na prostoru iznad Senja mogao bi se izgraditi niz od 3 vjetrobrane prosječne visine 150 m i ukupne dužine cca 15 km čineći sustav vjetrobrana ukupne snage Pe, s = 360 MW.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo
