Pregled bibliografske jedinice broj: 781908
Domaće riječi u latinskom tekstu – a kako ih pisati?
Domaće riječi u latinskom tekstu – a kako ih pisati? // 20 godina osnutka studija kroatistike. 1. Međunarodni znanstveni skup Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta (povodom 20. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli) / Daniel Mikulaco (ur.).
Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Matica hrvatska, 2015. str. 52-52 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 781908 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Domaće riječi u latinskom tekstu – a kako ih pisati?
(Vernacular words in a Latin text - how to write them?)
Autori
Violeta Moretti
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
20 godina osnutka studija kroatistike. 1. Međunarodni znanstveni skup Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta (povodom 20. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli)
/ Daniel Mikulaco - Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Matica hrvatska, 2015, 52-52
ISBN
978-953-7320-12-6
Skup
1. Međunarodni znanstveni skup Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta (povodom 20. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli)
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 15.10.2015. - 17.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
hrvatski neolatinizam; kritičko izdanje; ortografija; posebni znakovi; Vitezović
(neo-Latin in Croatia; critical edition; orthography; special symbols; Vitezović (Paulus Ritter))
Sažetak
Vratimo li se izvorniku kakvog latinskim jezikom pisanog književnog teksta iz prošlosti, i poželimo li ga pretipkati pa onda i prirediti kritičko izdanje, naći ćemo se pred poteškoćom – kako postupiti sa znakovima koji odudaraju od suvremenih konvencija u pisanju. Oko uporabe pravopisnih znakova filolozi se mahom slažu – valja ih uskladiti s današnjim pravilima i time čitatelju olakšati razumijevanje. Međutim, kako postupiti ako se autor latinskog teksta služi posebnim znakovima za glasove iz narodnih jezika, kakvih nema u latinskom jeziku, ali ni u suvremenom hrvatskom standarnom jeziku? I još, što ako se njima ni sam ne služi sustavno? Kao i kod prevođenja, i kod priređivanja pojavljuje se pitanje treba li se dosljedno držati izvornika ili je bolje manje ili više nastojati približiti se navikama publike, vodeći pritom računa koji će od dvaju pristupa omogućiti da se cjelina teksta istinitije doživi u vlastitom kontekstu. Ovo izlaganje tematizira prednosti i mane pojedinih pristupa na primjeru nekoliko latinskih i hrvatskih tekstova Pavla Rittera Vitezovića (1652 – 1713), autora koji se istaknuo i svojim radom na usustavljivanju hrvatske grafije, a kao pjesnik pokazao je znatnu sklonost jezičnim i grafijskim igrama. Upravo zbog toga bilo bi teško ne upitati se na njegovom primjeru treba li čuvati izvorna grafijska rješenja hrvatskih glasova u latinskom tekstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
