Naslov
Genetski preinačene biljke stanje u svijetu i Hrvatskoj
(Genetically modified plants - status in the world and in Croatia)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2005, 70-71

Skup
49.Seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2005. - 10.02.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
GM kulture; stanje u svijetu i Hrvatskoj
(GM crops; the situation in the world and in Croatia)

Sažetak
Iako je prva genetska transformacija, odnosno prvi uspješan unos fragmenata DNA (alela gena) u stanice biljke, polučen još 1982. godine, a prvi uzgoj u polju deset godina kasnije, 1996. godina ostat će upamćena po činjenici da su te godine po prvi put genetski preinačene biljke uzgajane na komercijalno značajnijim površinama (1, 7 milijuna ha). Kako su do tad učinjene transformacije, a i sve kasnije preinake, bile isključivo usmjerene na uspješniju borbu protiv štetočinja, organizator Seminara iz zaštite bilja smatrao je potrebnim da polaznike redovito informira o ovoj problematici. Tako smo već 1993. godine na 37. seminaru temom „Neke mogućnosti stvaranja uvjeta za ekološki prihvatljiviju zaštitu“ ukazali na moguću zamjenu kemijskih mjera borbe protiv štetočinja, genetičkim mjerama. 1996. godine na 40. Seminaru temom „Rezistentnost poljoprivrednih kultura na herbicide“, ukazali smo na prednosti i nedostatke koje sobom nose genetski preinačene biljke tolerantne na herbicide, a 1998. godine temom „Bt- kukuruz- činjenice i iluzije“, isto za hibride kukuruza tolerantne na kukuruznog moljca. Od tog vremena do danas u svijetu i u Hrvatskoj, genetsko inženjerstvo, odnosno genetski modificirani organizmi postali su top temom, kako laičkih tako i znanstvenih rasprava. Prvotne dileme koje se svode na odluku za ili protiv, još su više došle do izražaja i pored činjenice da su površine zasijane genetski preinačenim kulturama premašile 70 mil. hektara. Još uvijek je etička upitnost, briga za okoliš, sigurnost hrane i ishrane s novostvorenim plodinama i proizvodima njihova podrijetla, gotovo jednako upitna kao i u godinama na početku njihova uzgoja. Agronomski aspekt, odnosno uzgoj GM biljaka u plodoredu s klasičnim neizmijenjenim biljkama, prijenos gena (svojstva) na bliske srodnike, međuzavisnost ekološke (organske) poljoprivrede i GMO-a i sl., nisu ni izbliza kompleksno i temeljito izučeni. Velike poteškoće još uvijek su prisutne u odnosu između znanosti i društva. Ni znanstvenici nisu jedinstveni oko zauzimanja zajedničkog stajališta. Društvo, odnosno prosječni građani uglavnom su površno informirani da ne kažemo da su nezinformirani, za što velik dio odgovornosti snose i sami znanstvenici. Novinari, zbog činjenice da ni sami nisu temeljito upoznati s ovom problematikom (univerzalni), skloniji su prihvatiti senzacije nego objektivne informacije, koje onda putem javnog informiranja dospijevaju do krajnjeg korisnika. Kruna svega je zakonska regulativa bez koje sve naprijed navedeno ni ne može funkcionirati. Uzgoj genetski preinačenih organizama, tržište, organizacija kolektivnog nadzora, zaštita intelektualnog vlasništva, patentnog i svekolikog prava, nisu ni u zemljama razvijenijim od Hrvatske potpuno definirani. Republika Hrvatska je tijekom posljednjih godina problematiku genetski modificiranih organizama djelomično regulirala kroz Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03) i Zakon o hrani (NN 117/03). Temeljni zakon koji bi cjelovito regulirao ovu problematiku, odnosno zakon o genetski modificiranim organizmima, koji je Saboru predložilo Ministarstvo kulture, upravo je u postupku. Tijekom prosinca protekle godine Prijedlog zakona prošao je prvo saborsko čitanje, te se njegovo donošenje očekuje uskoro. U nedostatku temeljnog zakona, Vlada RH je na sjednici od 12. travnja u Osijeku donijela „Uredbu o razini genetski modificiranih organizama u proizvodima* ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme“. Zajedno sa spomenutom Uredbom, dat je i „Popis dopuštenih genetski modificiranih organizama koji se mogu nalaziti u proizvodima kao slučajni ili tehnološki neizbježni tragovi u smislu uredbe o razini genetski modificiranih organizama u proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koje sadrže genetski modificirane organizme“. O svemu navedenom i drugoj GM problematici bit će temeljitije prikazano u izlaganju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA