Naslov
Mogućnosti suzbijanja nerastovskog svojstva u Republici Hrvatskoj
(Methods for preventing boar taint in the Republic of Croatia)

Autori
Lukić, Boris ; Kušec, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik predavanja XI. savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj / Mahnet, Željko - Zagreb : Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA), 2015, 56-61

Skup
XI. savjetovanje uzgajivača svinja Hrvatske

Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 11.12.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Androstenon ; kastracija ; nerastovsko svojstvo ; skatol
(Androstenone ; boar taint ; castration ; skatole)

Sažetak
U ovom su radu predložene mogućnosti suzbijanja nerastovskog svojstva u Republici Hrvatskoj odabrane na temelju prikupljenih iskustava iz drugih zemalja svijeta. Očigledno je da proizvodnja nekastriranih muških svinja ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Neke se od tih nedostataka može uspješno zaobići imunokastracijom, koja se kao metoda pokazala vrlo uspješna, no s druge strane, ova metoda nije općeprihvaćena iz određenih praktičnih razloga. Nadalje, problem se može djelomično riješiti klanjem životinja prije spolne zrelosti što je u nekim zemljama (UK, Irska i Australija) prihvaćena metoda, međutim, druge Europske zemlje nisu prihvatile ovaj pristup ponajprije zbog umanjene ekonomske dobiti. U nekim bi se slučajevima prerada prethodno utvrđenog „smrdljivog“ mesa u proizvode od mesa mogla početi primjenjivati ukoliko bi se dodatno poradilo na usklađivanju metoda ranog utvrđivanja takvog mesa. Hranidba bi se kao metoda mogla primjenjivati u esktenzivnim ili bio-održivim proizvodnim sustavima ukoliko bi se osigurale dostatne količine cikorije. Dugoročno promatrano, selekcija uz pomoć genetskih markera je najizglednije rješenje čiju primjenu najviše ograničavaju pozitivne genetske korelacije s reproduktivnim svojstvima. Uz postojeća i novootkrivena saznanja o takvim markerima te razvojem metoda koje istovremeno koriste markere na razini cijelog genoma, u nadolazećem razdoblju s genomskom selekcijom mogu se očekivati pozitivna rješenja u praksi. U Republici Hrvatskoj, na velikim se gospodarstvima koja uzgajaju svinje od svjetskih hibridnih kompanija (PIC i Topigs) vjerojatno očekuje primjena genomske selekcije u okviru njihovih uzgojnih programa ili imunokastracije. Na malim je gospodarstvima problem oko pronalaženja adekvatnog rješenja veći jer je samo 20% rasplodnih krmača od ukupnog broja pod kontrolom proizvodnosti. Iz tog je razloga selekciju teško primijeniti. Stoga bi se u ovim slučajevima trebale razmotriti mogućnosti ranog utvrđivanja „smrdljivog“ mesa i zatim namjeni istog u preradi u proizvode od mesa. Vrijedno bi bilo razmotriti i primjenu dodatka cikorije hranidbenim smjesama u ekstenzivnim proizvodnim sustavima koji u zadnjih nekoliko godina pokazuju pozitivne trendove u brojnom stanju svinja te blagonaklonosti potrošača prema proizvodima iz ekološke proizvodnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA