Naslov
Utjecaj raspoređivača temperature i vlage na razvoj pčelinje zajednice
(The impact of dome temperature and humidity on the development of honeybee colonies)

Autori
Jukić, Jerko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2015

Stranica
29

Mentor
Bubalo, Dragan

Neposredni voditelj
Prđun, Saša

Ključne riječi
razvoj pčelinje zajednice; „LeKliško“ kupola; Apis mellifera carnica
(honey bee colony; „Lekliško“ dome; Apis mellifera carnica)

Sažetak
Održavanje povoljne mikroklime u košnici bitna je za nesmetani razvoj pčelinje zajednice, kako za normalan razvoj legla, tako i za nastanak meda. Promatrajući košnice s nepokretnim saćem (pletare) primijećeno je da im je krov zaobljen, tj. kupolastog je oblika, za razliku od modernih košnica tipa nastavljača, gdje je on ravan. Pretpostavlja se da je kupolasti oblik pčelinje nastambe pogodniji za ravnomjernu raspodjelu topline u košnici u odnosu na ravni krov te je u tu svrhu patentiran raspoređivač temperature i vlage („LeKliško“ kupola), kao dodatni dio košnica tipa nastavljača. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi utjecaj raspoređivača temperature i vlage u prostoru košnice nastavljače na brzinu razvoja i snagu pčelinje zajednice. Istraživanje je bilo provedeno od 24. travnja do 7. srpnja.2014. godine na pčelinjim zajednicama sive pčele (Apis mellifera carnica Poll., 1879) smještenih u LR košnice koje su bile podijeljene u dvije skupine od po 12 ujednačenih pčelinjih zajednica s kupolom i isti broj bez kupole. Na pokusnim je zajednicama procjena snage zajednica (broj pčela i broj stanica s leglom) bila izvršena „Liebefeld“ metodom. Osim snage zajednica praćena je i njihova masa te njihovo ponašanje (agresivnost, mirnoća na saću i rojidbeni nagon), a navedeni su se parametri pratili tijekom 6 mjerenja svakih 14 dana. Na osnovu provedenog istraživanja je utvrđeno da je a prosječan broj pčela u zajednicama bez kupole iznosio je 12 384, a zajednicama s kupolom 11 288. Prosječan broj stanica s leglom je bio veći u zajednicama bez kupole (31 100) u odnosu na zajednice s kupolom (29 183), a raspon se broja stanica legla kretao od 22 967 do 35 733. Prosječno je utvrđena veća masa u zajednicama bez kupole (27, 69 kg) u odnosu na one s kupolom (26, 38 kg). Uspoređujući ponašanje pčela utvrđeno je da su pokusne zajednice bile podjednako ocjenjene u svim parametrima. Naime, prosjek ocjena za agresivnost u zajednicama s kupolom iznosio je 2, 82, a u zajednicama bez kupole 2, 65. Prosječna ocjena za mirnoću pčela na saću je kod zajednica s kupolom iznosila 2, 74, a u zajednicama bez kupole 2, 76. Što se tiče rojidbenog nagona prosječne su se ocjene kretale od 3, 67 do 4, 00, što znači da je bilo sporadičnih naznaka za rojidbenim nagonom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA