Naslov
Opravdanost zamjene atrazina terbutilazinom
(Justification replacing atrazine terbutylazine)

Autori
Galzina, Natalija ; Ostojić, Zvonimir ; Goršić, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasnik zaštite bilja / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2011, 49-50

Skup
55. Seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.02.2011. - 11.02.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
atrazin; terbutilazin; zamjena uporabe
(atrazine; terbuthylazine; replacement of use)

Sažetak
Od otkrića (1957.) pa do unazad nekoliko godina atrazin je bio vodeći herbicid za suzbijanje korova u kukuruzu. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u površinskim i podzemnim vodama mnogih zapadnoeuropskih zemalja, atrazin i njegov prvi raspadni produkt (deetilatrazin) često su bili prisutni u količinama iznad maksimalno dopuštenih (0, 1 µg/l). Shodno tomu, koncem devedesetih i s početkom trećeg milenija, u tim zemljama zabranjena je primjena atrazina i trebalo je pronaći adekvatnu zamjenu. Terbutilazin, atrazinu srodan herbicid otkriven još tijekom sedamdesetih godina prošlog stljeća, odjednom je postao aktualan i po mišljenju mnogih znanstvenika proglašen kao potencijalno najbolja zamjena za atrazin. U početku, što zbog cijene, a što zbog bioloških svojstava, terbutilazin nije mogao konkurirati atrazinu, U kombinaciji s terbutrinom koristio se je u krumpiru s terbumetonom u vinogradima i voćnjacima, a kasnije je našao primjenu i u kukuruzu. Nikad tako široko kao atrazin. Za razliku od atrazina koristio se u nižim dozama. Nikad nije primjenjivan kao totalni herbicid na nepoljoprivrednim površinama. U Hrvatskoj je prvi pripravak na osnovu čistog terbutilazina registriran 1992. godine ali nikad nije praksi bio komercijalno interesantan kao atrazin. Međutim, nakon zabrane primjene atrazina u Europi, terbutilazin kao njegova potencijalno moguća zamjena, postaje praksi iz ekoloških i inih razloga sve interesantniji. Oba herbicida pripadaju istoj kemijskoj skupini simetričnih klortriazina. Isti im je mehanizam djelovanja (inhibitori fotosinteze). Mogu se primjenjivati u istim agrotehničkim rokovima. Sličnog su spektra djelovanja. Ipak, po mišljenju mnogih istraživača, smatra se da je manja mogućnost akumulacije terbutilazina u vodama. Razlozi tomu se mogu tražiti u većoj sklonosti adsorpcije terabutilazina na čestice gline što ga s druge strane čini perzistentnijim herbicidom od atrazina. Prema drugim podacima razgrađuje se brže od atrazina kako u tlu tako i u vodi. Unatoč navedenom, sustavnim motrenjem rezidua pesticida u tlu i vodi nekih europskih zemalja, već 90-ih godina prošlog stoljeća i rezidue terbutilazina su pronalažene iznad maksimalno dopuštenih. Na osnovu tih istraživanja i istraživanja Zavoda za herbologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu u ovom radu detaljnije ćemo usporediti karakteristike ova dva herbicida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA