Naslov
Genetički preinačene kulture rezistentne na herbicide – prednosti i nedostaci
(Genetically modified crops resistant to herbicides - advantage and disadvantage)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasnik zaštite bilja / Maceljski, Milan - Zagreb : Zadružna štampa, 1998, 5-6

Skup
42. Seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.1998. - 12.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kulture; GMO preinake; stanje u svijetu
(crops; GMO modifications; the situation in the world)

Sažetak
Svaka od poljoprivrednih kultura prirodno je tolerantna barem na jedan od poznatih herbicida. Naime, gotovo da i nema kulture u kojoj se u borbi protiv korova ne rabi barem jedan selektivni herbicid. Nasuprot toj prirodnoj tolerantnosti, moderna biotehnologija omogućila nam je da kulture koje su prirodno osjetljive na određene herbicide, postanu na njih rezistentne. Takve kulture nazivamo genetički izmijenjene, genetski preinačene ili trans gen biljke. Pojam tolerantan i pojam rezistentan često se u zaštiti bilja zamjenjuju a nerijetko ih rabimo za istu biološku pojavu. Ipak, između ova dva pojma postoje određene razlike i za pravilno shvaćanje mehanizma selektivnog djelovanja herbicida u genetički izmijenjenim kulturama potrebno ih je razlučiti. Naime većina znanstvenika koji se bave ovom problematikom prirodni izostanak herbicidnog učinka na jedinke neke biljne vrste, nastalo zbog ponovljene primjene herbicida naziva se rezistentnošću. Rezistentnima međutim, nazivamo i biljne vrste koje svoj otpor prema nekom herbicidu moraju zahvaliti biotehnologiji. Danas se herbicidi rabe u gotovo svakoj iole značajnijoj poljoprivrednoj kulturi. Još uvijek se njihova primjena zasniva na prirodnoj tolerantnosti, odnosno na prirodnom izostanku herbicidnog učinka. Kako ta tolerantnost nije apsolutna, to su kod primjene herbicida u različitim kulturama ograničavajući činitelji selektivnost, ekonomičnost i utjecaj na okoliš. Stoga je razumljivo da je čovjek pokušao pronaći bolje rješenje od postojećeg. Spoznavši da su određene biljne vrste prirodno rezistentne i otkrivši njihov biokemijski mehanizam pružanja otpora, čovjek je uvidio mogućnost stvaranja novih genetički preinačenih kultura koje će na istoj biokemijskoj osnovi pružati otpor određenom herbicidu. Uz pomoć visoko sofisticiranih tehnika još početkom osamdesetih godina stvorene su prve trans gen kulture rezistentne na određene herbicide. Tako je doskorašnji san postao javom. Danas se genetski preinačene kulture, komercijalno, na većim površinama uzgajaju uglavnom u SAD-u. U SAD-u je gotovo 12 mil. hektara bilo zasijano genetski izmijenjenim kulturama tijekom 1997 godine, što je zauzimalo 15% površina. Računa se da će do 2000.godine rezistentnim kulturama biti zasijano 50% površina. Računa se da će do 2000. godine rezistentnim kulturama biti zasijano 50% površina. U Europi se još uvijek obavljaju brojni pokusi. Tako su samo po Direktivi EU 90/220, od 1991. do 1997. godine članice EU zatražile dopuštenje za više od 1000 pokusa u 35 različitih kultura. Za razliku od SAD-a, Kanade i nekih drugih prekomorskih zemalja, u Europi se na genetički izmijenjene kulture još uvijek gleda podozrivo. Pažljivo se proučavaju prednosti i nedostaci, za svaki slučaj pojedinačno. O prednostima, nedostacima, ekonomskom, ekološkom, socijalnom i pravnom aspektu uvođenja genetički preinačenih kultura u poljoprivrednoj praksi bit će više riječi tijekom izlaganja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA