Naslov
OPOREZIVANJE PROMETA NEKRETNINA OD 01. SIJEČNJA 2015.
(Real Estate Transfer taxation from January, 01 2015)

Autori
Vrgoč, Nives

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Računovodstvo, revizija, financije i porezi u praksi / Aljinović Barać, Ž. - Split : Udruga računovođa i financijskih djelatnika Split, 2015, 95-114

ISBN
953977882-4

Skup
50. jesensko savjetovanje Računovodstvo, revizija, financije i porezi u praksi

Mjesto i datum
Brela, Hrvatska, 22.10.2015. - 24.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
oporezivanje prometa nekretnina; primjeri; mišljenja
(real estate transfer taxation; examples; opinions)

Sažetak
Pod gornjim naslovom krije se šuma poreznih pravila kojima se regulira oporezivanje prometa nekretninama. Na prvi pogled sve se čini jednostavnim jer samo je jedan lex specialis za ovo područje - Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 69/97 – 143/14) kojim je propisano da se oporezuju sve transakcije nekretnina uz izuzetak od oporezivanja isporuka koje se oporezuju porezom na dodanu vrijednost. I u tome „osim“ je izvor velikog broja kombinacija oporezivanja, sve vezano uz primjenu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Zakon o porezu na promet nekretnina (dalje:Zakon o PPN-u) je u primjeni od srpnja 1990.godine, prometni/potrošni je porez iako načinom primjene koketira i s imovinskim porezima, što je u prošlosti i bio pod povijesnim nazivom „biljegovina“. U svijetu se danas uglavnom primjenjuju tri modela oporezivanja prometa nekretnina – prvi je oporezivanje prometnim porezom, karakterističan je za kontinentalne zemlje, stope su od 5% pa naviše, uz propisana brojna oslobođenja. Drugi način je biljegovina, anglosaksonski model, prati dokument o prijenosu vlasništva, plaća se po tradicionalno niskim stopama do 1% i bez izuzetaka. Treći način je registracijski – porez na promet se plaća pri upisu vlasništva u katastar. PPN-om se danas u RH puni državni i gradski proraču, kratko vrijeme se obračunavao po stopi od 3%, potom do danas od 5%, a osnovica je tržišna vrijednost nekretnine. Zbog izbjegavanja dvostrukog oporezivanja osnovno pravilo je da se ista osnovica u prometu nekretnine može oporezovati samo jednim od dva prometna poreza, ali se utvrđivanje porezne osnovice za primjenu jednog od njih (5% PPN-a ili 25% PDV-a) komplicira odredbama iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost (dalje: Zakon o PDV-u), primjerice periodom uporabe nekretnine, datumom izgradnje i dobivanja uporabne dozvole za građevinu, ishodovanjem bilo kojeg akta o gradnji za građevinsko zemljište, poreznog statusa prodavatelja u sustavu poreza na dodanu vrijednost, poreznog statusa kupca, visinom troškova rekonstruirane nekretnine. Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. godine (kolokvijalno: 6. Direktiva) o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u EU, propisano je da se PDV-om oporezuju isporuke zgrada ili dijelova zgrada i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjenja te isporuke građevinskog zemljišta. U smislu 6. Direktive, zgrada označava svaki objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji, a građevinsko zemljište označava svako neuređeno ili uređeno zemljište prema definiciji država članica. Navedene odredbe ugrađene su u Zakon o PDV-u oglašenim u NN 73/13, ali s rokom primjene od 01.01.2015., jer Hrvatskoj u postupku pregovora s EU odobreno prijelazno razdoblje za oslobođenje od plaćanja PDV-a na promet građevinskog zemljišta, pa je Republika Hrvatska mogla nastaviti s „oslobođenjem“ zaključno do 31. prosinca 2014. Te promjene i primjeri oporezivanja tema su ovoga rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA