ࡱ> uwt.mbjbj]W]W 4?=?=+   dddddxxx8<xt#paaa"""""""l$'"daaaaa"dd.# aVdd" a" pf s"D#0t# '' &'d aa aaaaa""q Xaaat#aaaa'aaaaaaaaa  *:Utjecaj mikorize na prinos i mehani ki sastav grozda cv. Traminac (Vitis vinifera L.) Marko Karoglan1, Mirela Osre ak1, }eljko Andabaka1, Domagoj Stupi1, Eva Kriatof 1 Sveu iliate u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetoaimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (e-mail:  HYPERLINK "mailto:mkaroglan@agr.hr" mkaroglan@agr.hr) Sa~etak Predmet ovog istra~ivanja bio je utvrditi na koji na in primjena ~ivog ektomikoriznog micelija utje e na prinos i mehani ki sastav grozdova kultivara Traminac. Pokus je postavljen 2013. godine na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu u Jazbini, koje je u sklopu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Temeljem dobivenih rezultata utvreno je da je mikoriza pozitivno utjecala na poveanje prosje ne mase grozda, prinosa po trsu, mase bobica, te na poveanje broja bobica u grozdu. Takoer je utjecala na poveanje mase mesa u 100 bobica, te na poveanje udjela mesa u bobici i u grozdu. Mikoriza je dovela do smanjenja sadr~aja aeera, ali i poveanja ukupne kiselosti u moatu kultivara Traminac. Klju ne rije i: mikoriza, Traminac, prinos, mehani ka analiza grozda, aeer, ukupna kiselost Uvod Korijenje velikog broja fotoautotrofnih biljnih vrsta ~ivi u simbiotskoj zajednici s gljivama. Naime, gljive koloniziraju korijen biljaka i razvijaju micelij koji poma~e biljci u usvajanju mineralnih hranjiva (najviae fosfata i nitrata), posebno u tlima koja su njima siromaana, te poveavaju sposobnost biljke da prevlada biotske i abiotske stresove (Azcn-Aguilar i Barea, 1996). Isto tako, kod mnogih mikoriziranih biljaka zabilje~ene su bla~e atete uzrokovane patogenima nastanjenima u tlu, kao ato su nematode ili uzro nici truljenja korijena (Pozo i Azcn-Aguilar, 2007). S druge strane, heterotrofne gljive iz procesa fotosinteze koju obavlja biljka domain dobivaju ugljikohidrate i druge organske spojeve (Azcn-Aguilar i Barea, 1996). Mikorizno udru~enje korijena vinove loze s gljivama dogaa se spontano i prisutno je u veini prou avanih komercijalnih vinograda (Cheng i Baumgartner, 2004). ak atoviae, nekoliko istra~ivanja u kojima su mikorizne gljive uklonjene iz tla pokazala su da normalan rast i razvoj vinove loze uvelike ovisi o simbiotskoj zajednici s mikoriznim gljivama (Biricolti i sur., 1997; Linderman i Davis, 2001). Meutim, uobi ajena praksa u komercijalnom gospodarenju vinogradima naj eae ima negativan utjecaj na bioloaku aktivnost tla, uklju ujui i mikoriznu simbiozu, te smanjuje brojnost populacije autohtonih mikoriznih gljiva (Thompson, 1994). Zbog toga je viae autora pratilo utjecaj inokulacije korijena vinove loze mikoriznim gljivama, te potvrdilo njihov pozitivan u inak (Menge i sur., 1983; Cheng i Baumgartner, 2008; Camprub i sur., 2008), ali je isto tako utvreno da razli ite mikorizne vrste imaju razli iti utjecaj na razvoj vinove loze (Karagiannidis i sur., 1995, Camprub i sur., 2008). Uz to, odgovor na mikorizu druga iji je kod svake podloge i kultivara, kao i njihovih kombinacija (Agun i sur., 2004). U viae je radova uslijed mikorize zabilje~en intenzivniji vegetativni porast zbog poja anog usvajanja P iz tla, a doalo je i do poja anog usvajanja drugih hranjiva, naro ito Fe, Cu i Zn kod razli itih kultivara vinove loze (Karagiannidis i sur., 1995; Biricolti i sur., 1997). Osim toga, utvrena je i vea tolerantnost vinove loze prema suai kada je u simbiozi s mikoriznim gljivama (Aug, 2001). Kako u dostupnim bazama podataka nismo naali radove koji se bave utjecajem mikorize na prinos i kakvou gro~a, cilj ovog istra~ivanja bio je utvrditi da li i na koji na in mikoriza utje e na prinos, mehani ki sastav grozda, te osnovne parametre kakvoe gro~a kultivara Traminac, u uvjetima Zagreba kog vinogorja, podregije Prigorje-Bilogora. Materijali i metode Pokus je proveden 2013. godine na vinogradarsko-vinarskom pokuaaliatu u Jazbini, koje je u sklopu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Pokusni nasad ine trsovi kultivara Traminac, klon N21, cijepljenog na podlogu Vitis berlandieri x Vitis riparia SO4. Sklop u vinogradu je 2,1 x 1,2, ato iznosi 4000 trsova/ha. Uzgojni oblik je dvostruki Guyot, a prosje no optereenje je 20-24 pupa po trsu. Tijekom vegetacijske sezone 2012., na 150 trsova kultivara Traminac aplicirano je cjepivo Mykoflor, tvrtke  Bio - budunost d.o.o . Cjepivo je suspenzija ~ivog ektomikoriznog micelija razli itih rodova gljiva izoliranih s korijena vinove loze iz prirodnih staniata Hrvatske. Aplikacija je izvraena pomou ru nog zemljianog injektora marke Marolex, direktno u zonu korijena. Dio pokusnog nasada na kojem je aplicirano mikorizno cjepivo, jednako kao i kontrolni dio na kojem nije provedena aplikacija, po slu ajnom bloknom rasporedu podijeljeni su u tri repeticije, od kojih svaku ini pet uzastopnih trsova. Gro~e je pobrano ru no u trenutku tehnoloake zrelosti, na na in da se odvojeno pobralo gro~e iz svake repeticije (ukupno 6 uzoraka), a sa svakog od pokusnih trsova izmjeren je prinos po trsu (kg/trsu) te je odvojen prosje ni uzorak od 10 grozdova na kojem je provedena uvometrija (dimenzije grozda i bobica) i analiza mehani kog sastava grozda (% udio peteljkovine i bobica) prema Prostoserdovu (1946), te osnovne kemijske analize moata: sadr~aj aeera (Oe) i kiselina (g/L) u moatu, pH vrijednost moata. Rezultati i rasprava U tablici 1 prikazani su osnovni parametri prinosa, mehani kog sastava grozda, te osnovni kemijski sastav moata Traminca. Nakon provedene mehani ke analize grozdova, dobiveni su rezultati koji pokazuju u kojem su odnosu bobica, ko~ica, peteljk  2 4 N P R T " H h l n p ¶{rjaUQhmh ?oh ?o5CJaJh ?o5CJaJh ?oCJaJh ?o6CJaJh?h ?o0J6CJ"jh?h ?o6CJUh ?oh ?o6CJ h ?o6CJjh ?o6CJUh0bh ?o6CJaJh0bh ?o6CJH*aJ h ?oh ?o hth ?oht h ?oH*h ?oh ?o56CJaJh ?o5CJaJP R np,.8  "%%%$a$gd$a$gdo$$a$gd$a$gdGgdgd%T$a$gdm $ a$gd ?o$a$gd ?ogd ?o f t x V 4dl46lp(*,.68pBbf.2~񰨤h|hJe5 hE}hGhBh hYxhGhhc5 hm5h/h ?o\ hmhm hfh%Th%T h:hm h:h%T h:h ?o hm\hmhm\hmh ?o h/h ?o4~0BrF*  N>Tl !!!!!H"J"`"""%%%¾ޮƪ h5hho$h hhh|qhqhclh~ h%>ht>hthhh}h|hXUhJZhNSho hE}hGhJe5hGh hE}h*Zh*Z6%%%*'''' (((0)2)r)t)x)))))*8*:*++ ,",...................v///0111111ƾh;dB*phh}h;dB*phh;dhh2mHsHh2mHsH h2h2h2ho$h.NhxGh?h h%'h h8h h86h8 h8h8 h8\ h[ m\ h\6%2)",112BGLpQ>S@ST TT.T $$Ifa$gdr' $$Ifa$$a$gd ?o$a$gdj< $ *a$gd;d $ *a$gd8 $ a$gd81112202n22 34B,BBBBBBB CJDEEGGJJTJVJXJ|JJ*K,K,LLLNNTNjNNNPPPPQnQpQQQRRS@STST¾Ҷ hzMhmxho$h%fh4hjhuh O hahjhjh}h{hS$hQhJ'hhhmxh1.h!1UhMhzMh* hj<5hr' h;dh;d8a i sjemenke, ato daje najjasniju sliku o gospodarskoj iskoristivosti istra~ivanog kultivara. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da je mikoriza imala pozitivan utjecaj na sve istra~ivane pokazatelje prinosa. Tako je kod mikoriziranih trsova zabilje~eno poveanje prosje ne mase grozda, kao i prosje ne mase jedne bobice. Isto tako, mikoriza je dovela do poveanja broja bobica u grozdu, te poveanja broja grozdova po trsu, ato je uzrokovalo i poveanje prinosa po trsu za 12%. Poveanje prinosa zbog utjecaja mikorize navode i Karagiannidis i Nikolaou (2000). To je razumljivo, obzirom na poja ano usvajanje niza makro i mikro elemenata iz tla (Karagiannidis i sur., 1995; Biricolti i sur., 1997; Karagiannidis i Nikolaou, 2000). Iz rezultata je takoer vidljivo da je mikoriza utjecala na, u tehnoloakom smislu, povoljniji mehani ki sastav bobice, odnosno grozda. Naime, kod mikoriziranih trsova doalo je do poveanja udjela mesa u odnosu na vrsti ostatak u grozdu, ato je direktno povezano s veim randmanom. Pozitivno je i ato, bez obzira na poveani udio mesa, nije doalo do smanjenja udjela ko~ice, posebno za aromati ni kultivar kao ato je Traminac. S druge strane, posljedi no je doalo do smanjenja udjela peteljkovine i sjemenki, ato bi moglo rezultirati smanjenim sadr~ajem tanina, spojeva koji su u negativnoj korelaciji s kakvoom vina bijelih kultivara. Budui da su prinos i sadr~aj aeera u gro~u u pravilu u obrnuto proporcionalnom odnosu, a da je mikoriza utjecala na poveanje svih promatranih parametara prinosa, smanjenje sadr~aja aeera u gro~u bilo je o ekivano. Sli ne rezultate donose Karagiannidis i Nikolaou (2000) pratei utjecaj mikorize na kakvou gro~a kultivara Razaki. Meutim, u konkretnom slu aju, gdje je u kontrolnoj varijanti izmjereno ak 113,67Oe, koja mo~e dati vino s potencijalno viae od 16 vol. % alkohola, smanjenje sadr~aja aeera u gro~u mo~emo smatrati ak i prihvatljivim sa stajaliata tehnologije vinarske proizvodnje. Pod utjecajem mikorize doalo je i do pada ukupne kiselosti u gro~u, vjerojatno zbog ja e apsorpcije vode koja je dovela od efekta razrjeenja i ni~ih koncentracija organskih kiselina u moatu. Posljedi no se i pH neznatno poveao. Tablica 1. Mehani ki sastav grozda i osnovni kemijski sastav moata Traminca, Jazbina, 2013. godina KontrolaMikorizaProsje na masa grozda (g)88,0294,78Prosje an prinos po trsu (g)17331927Broj grozdova/trs25,226,2Broj bobica/grozd 60,3662,27Prosje na masa 1 bobice (g)1,401,47Udio mesa u grozdu (%)80,1681,65Udio ko~ice u grozdu (%)11,1111,11Udio peteljkovine u grozdu (%)4,153,81Udio sjemenki u grozdu (%)4,57 3,42 `eer (Oe)113,67 100,67 Ukupna kiselost (g/L)7,04 6,73 pH3,41 3,44  Zaklju ak Iz dobivenih rezultata mo~emo zaklju iti da je Literatura Agun, O., Mansilla, J.P., Vilarino, A., Sainz, M.J. (2004). Effects of mycorrhizal inoculation on root morphology and nursery production of three graoevine rootstocks. Am. J. Enol. Vitic. 55: 108-111. Aug, R.M. (2001). Water relations, drought and vesicular-arbuscular mycorrhizal symbiosis. Mychorrhiza, 11: 3-42. Azcn-Aguilar, C., Barea J.M. (1996). Arbuscular mycorrhizas and biological control of soil-borne plant pathogenes  an overview of the mechanisms involved. Mychorrhiza, 6: 457-464. Biricolti, S., Ferrini, F, Rinaldelli, E., Tamantini, I., Vignozzi, N. (1997). VAM fungi and soil lime content influence rootstock growth and nutrient content. Am. J. Enol. Vitic. 48: 93-99. Camprub, A., Estaun, V., Nogales, A., Garca-Figueres, F., Pitet, M., Calvet, C. (2008). Response of the grapevine rootstock Richter 110 to inoculation with native and selected arbuscular mycorrhizal fungi and growth performance in a replant in vineyard. Mychorrhiza, 18: 211-216. Cheng, X.M., Baumgartner, K. (2004). Survey of arbuscular mycorrhizal fungal communities in Northern California vineyards and mycorrhizal colonizationnpotential of grapevine nursery stock. Hort. Sci. 39: 1702-1706. Cheng, X.M., Baumgartner, K. (2006). Effects of mycorrhizal roots and extraradical hyphae on 15N uptake from vineyard cover crop litter and the soil microbialcommunity. Soil Biol. Biochem. 38: 2665 2675. Karagiannidis, N., Nikolaou, N., Mattheou, A. (1995). Influence of three VA-mycorrhiza species on the growth and nutrient uptake of thre grapevine rootstock and one table grape cultivar. Vitis, 34: 85-89. Karagiannidis, N., Nikolaou, N. (2000). Influence of arbuscular mycorrhizae on heavy metal (Pb and Cd) uptake, growth and chemical composition of Vitis vinifera L. (cv. Razaki). Am. J. Enol. Vitic. 51: 269-275. Linderman, R.G., Davis, E.A. (2001). Comparative response of selected grapevine rootstocks and cultivars to inoculation with different mycorrhizal fungi. Am. J. Enol. Vitic. 52: 8-11. Menge, J.A., Raski, D.J., Lider L.A., Johnson, E.L.V., Jones, N.O., Kissler, J.J., Hemstreet, C.L. (1983). Interactions between mycorrhizal fungi, soil fumigation and growth of grapes in California. Am. J. Enol. Vitic. 34: 117-121. Pozo, M.J., Azcn-Aguilar, C. (2007). Unraveling mycorrhiza-induced resistance. Curr. Opin. Plant Biol. 10: 393-398. Prostoserdov, I.I. (1946.): Tehnologi eskae harakteristika vinograda i produktiv ego peredabotki. Ampelografia SSSR, Tom I, Moskva Thompson, J.P. (1994). Inoculation with vesicular-arbuscular mycorrhizal fungi from cropped soli overcomes long-fallowdisorder of linseed (Linum usitatissium L.) by improving P and Zn uptake. Soil Biol. Biochem. 26: 1133-1143.     TT TTT,T.T0TFT|T~TTTUUFUHUUUUU(V*V|V~VVVWWLWNWlWnWpWWWWWWWW@XYYxZ´¦{w{shm/hph~ h ?o5 h%>5hU hBhU hU5 ho$5h!1CJaJh!1CJOJQJ^JaJhr'CJOJQJ^JaJhmxCJaJ#hmxhmxCJOJQJ\^JaJhmxCJOJQJ\^JaJhmxCJOJQJ^JaJ hj<hmx,.T0TdTpT|Tww $$Ifa$gdr'$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 lap|T~TTTTww $$Ifa$gdr'$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 lapTTTTUww $$Ifa$gdr'$Ifvkd5$$IflFN H"%%%^6    44 lapUU.U:UFUww $$Ifa$gdr'$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 lapFUHUUUUww $$Ifa$gdr'$Ifvkdo$$IflFN H"%%%^6    44 lapUUUUUww $$Ifa$gdr'$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 lapUUVV(Vww $$Ifa$gdr'$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 lap(V*VhVrV|Vww $$Ifa$gdr'$Ifvkd?$$IflFN H"%%%^6    44 lap|V~VVVVzz $$Ifa$$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 lapVVVVWzz $$Ifa$$Ifvkdy$$IflFN H"%%%^6    44 lapWW4W@WLWzz $$Ifa$$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 lapLWNWTW`WlWzz $$Ifa$$Ifvkd$$IflFN H"%%%^6    44 laplWnWpWrWWWWWYxZ[b]|tdddd$;^`;a$gd%>$a$gdUgdU$a$gd ?ovkdW$$IflFN H"%%%^6    44 lap xZZ[b]bbbvdeeffg\itiiFjJkLkbllmmmmmm m$m&m,m.mǼշկh9jh9Uhphp5 hp6h;dh;dCJaJ hQ\h;d hE}hhp h%h% h%6h%hhh|qh%> hE}h%>b]_Dabvdfg\iFjLkmmmmm"m$m(m*m,m.m ;^`;gd;d$;^`;a$gd%>21h:pm. A!"#$% DyK mkaroglan@agr.hryK Hmailto:mkaroglan@agr.hryX;H,]ą'c$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ /  / p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/  / p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ /  p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ /  p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ /  p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ /  p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/ /  p$$If!vh#v #v #vw :V l6,555^9/  / p^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List 6U`6  ?o Hyperlink >*B*phTOT ;d literatura$`a$B*CJaJphtH PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] +   ~%1TxZ.m 7E%.T|TTUFUUU(V|VVWLWlWb].m89:;<=>?@ABCDF7H+X8@0(  B S  ?CIR]ehv0-6Rc28 0fgw#   / c 7 R T i ~ Q r  a9<AIJQRXY[\ablntw~ my}n}Nm~ 4 m s ! ! !(!!!""<"O""###$ $$$%%%%&&@&K&m&&'';'N'''''(((() )))))**#*?***++1+7+C+H+++++++++++UWJLST68  r s   ^_YZ 1278=?[\`aegxy}~     3 4 8 9 = ? Y Z _ ` e g r s z { !!;"<"""##$$%%m&n&:';' (((())"*#***++++++++++I F78=?`aeg}~    8 9 = ? f g !!""####(())****f+++++++++++++I++++++++++++/v*wL[Z2?%om@IfKW)1.!1Je5Qh5+:j<%>9DxGdIMzM.N%T UJZc;d;dVah}Ijcl[ m ?o|qtYxmx| mQ48 {NS}*&9qfHup O4gt /t>~ }m/Go$J'*ZL'aj|5XUS$B:QU ,]9%fr'j++@ +hh hhhhhhh(h*h,h2hBUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialA$BCambria Math"#+Gk:G#+G %O %O!r4s+s+3qHX ?a2!xx 7UTJECAJ MIKORIZE NA PRINOS I MEHANI KI SASTAV GROZDA cvkorisnikUserOh+'0 $0 P \ h t8UTJECAJ MIKORIZE NA PRINOS I MEHANIKI SASTAV GROZDA cv korisnikNormalUser4Microsoft Office Word@F#@aT+@ 2@&K %՜.+,D՜.+, hp  PHewlett-Packard CompanyOs+ 8UTJECAJ MIKORIZE NA PRINOS I MEHANIKI SASTAV GROZDA cv8UTJECAJ MIKORIZE NA PRINOS I MEHANIKI SASTAV GROZDA cv TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSAh\xmailto:mkaroglan@agr.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOQRSTUVWXYZ[\]^_`abcefghijkmnopqrsvRoot Entry FfxData H1TableP'WordDocument4SummaryInformation(dDocumentSummaryInformation8lCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q