Naslov
Rezistentne poljoprivredne kulture na herbicide
(Crops resistance to herbicides)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasnik zaštite bilja / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 1996, 7-8

Skup
40. Seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.02.1996. - 16.02.1996

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kulture tolerantne na herbicide; principi tolerantnosti; stanje u svijetu
(crop resistance to herbicide; principle of tolerance; status in the world)

Sažetak
Sve poljoprivredne kulture su prirodno tolerantne barem na neke od herbicida. Naime, danas ne postoji niti jedna značajnija kultura u kojoj se borba protiv korova ne obavlja primjenom nekog selektivnog herbicida. Ipak, prirodna tolerantnost pojedinih kultura prema herbicidima često je ograničena pa stupanj selektivnosti nije dovoljno izražen. Nedovoljna i često upitna selektivnost, ograničava mogućnost primjene herbicida, rezultira nižim učinkom na korove, smanjuje ekonomičnost, a povećava negativan utjecaj na okoliš. Moderna znanosti ovaj problem pokušava riješiti primjenom genetskog inžinjeringa, odnosno povećanjem tolerantnosti tj. kreiranjem rezistentnih kultura na određene herbicide. Tri su moguća fiziološka mehanizma na osnovu kojih biljka može biti tolerantna ili rezistentna na herbicide. Svaki od ovih načina može se naći u biljkama koje do tada uopće nisu bile tretirane herbicidima. Na prvi način neka biljka može biti rezistentna na način da se umanji osjetljivost učinka herbicida na mjestu djelovanja. Ovo se može polučiti na način da se u biljci značajno poveća broj molekularnih mjesta djelovanja herbicida (amplifikacija) ili da se izmjeni mjesto djelovanja. Zatim da se herbicid u biljci degradira uz pomoć nekih metabolitičkih procesa prije no što dospije do mjesta djelovanja, te konačno da biljka izbjegne kontakt s herbicidom zbog nemogućnosti da ga apsorbira ili da ga isključi odnosno blokira nakon što je dospio u biljku. Prve dvije postavke na osnovu kojih su i u prirodi poznate tolerantne vrste poljoprivrednih kultura biotehnologija koristi za tvorbu genetski rezistentnih sorata odnosno kultura na herbicide. U radu će biti prikazani dosadašnji rezultati iz navedenog područja genetskog inžinjeringa. Bit će navedene prednosti i nedostaci ovog rada kako s ekonomskog tako i s ekološkog gledišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA