Naslov
Sedimentološke karakteristike miocenskih sedimenata plinsko-kondenzatnog polja Gola (SZ dio Dravske depresije)
(Sedimentological properties of Miocene sediments in the Gola gas-condensate field (NW part of Drava Depression))

Autori
Tadej, Jasna ; Marić-Đureković, Željka ; Tadej, Neven ; Majstorović Bušić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres s mđunarodnim sudjelovanjem ; 4. Croatian Geological Congress with international participation

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, Miocene, cores, lithofacies, depositional environment

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
miocen; jezgre; litofacijes; okoliš taloženja
(Miocene; cores; lithofacies; depositional environment)

Sažetak
Plinsko-kondenzatno polje Gola smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Dravske potoline između rijeke Drave i hrvatsko- mađarske granice. U geotektonskom smislu struktura Gola predstavlja uzdignuti dio duboko utonulog sedla koji razdvaja glavnu potolinsku zonu Dravske potoline i depresije Berzence u Mađarskoj. Struktura Gola ima dva maksimuma – sjeverozapadni neproduktivni (negativne bušotine Go-1, -3, -7) i jugoistočni proizvodni (bušotine Go-2, -4, -5, -6, -8, -9 i GoD-1). Generalno pružanje duže osi je sjeverozapad – jugoistok. Polje je otkriveno je 1973. godine bušotinom Gola-2 (Go-2). Zalihe plina utvrđene su unutar pješčenjaka gornjopontske starosti koji čine ležišta “Gola plitka” (p1, p2, p3, p4, p5, p6, p7 i p10), a unutar donjomiocenskih bioklastičnih vapnenaca formirano je ležište plina i kondenzata “Gola duboka”. Danas na polju postoji 9 bušotina od čega je 5 bušotina proizvodnih. Litološke i sedimentološke značajke sedimenata određene su na temelju petrografskih odredbi jezgara (cca 150 m) i uzoraka krhotina stijena iz isplake, opisa teksturnih karakteristika stijena, te podataka dobivenih korelacijom EK dijagrama. Ležište “Gola plitka” predstavljaju nepravilna pješčana tijela koja nisu kontinuirano razvijena u horizontalnom i vertikalnom smjeru, već ovise o sedimentacijskim uvjetima. Ležišnene stijene su litološki vrlo neujednačene u svom prostiranju i podložne čestim kvalitativnim promjenama ležišnihsvojstava. Stijene nosioci plina su sitno do srednjozrnastidobro vezani pješčenjaci (litoareniti) s primarnom, međuzrnskom poroznošču i dobro sortiranim detritusom. Litoareniti su izgrađeni od uglatih do poluzaobljenih zrna kvarca, feldspata (svježi i trošni ortoklas i plagioklasi), tinjaca(muskovit, rjeđe biotit) i klorita. Fragmenti stijena, čije porijeklo je vezano za istočne Alpe, imaju značajan udio u sastavu pješčenjaka. Najčešće su to odlomci kristaliničnog dolomita, mikritskih vapnenaca, niskometamorfnih škriljavaca, pelita i čerta. Akcesorno su prisutni granat, cirkon, glaukonit a od opakih minerala pirit i leukoksen. Vezivo pješčenjaka je pretežno Fe-kalcit, rjeđe dolomit. Ležište “Gola duboka” predstavljaju bioklastični vapnenci izgrađeni od srednje do dobro sortiranog kršja skeleta koralinacejskih algi iz roda litotamnijum, kršja briozoa, bodljikaša, školjkaša, puževa i ljušturica bentičkih foraminifera, a ponekad sadrže i siliciklastični detritus. Međuprostori skeletnog kršja uglavnom su zapunjeni rekristaliziranim sitnozrnastim karbonatnim matriksom i promjenljivom količinom mikrokristalastog kalcitnog cementa. Mjestimično je oko kršja skeleta bodljikaša izlučen sintaksijalni obrubni cement koji je karakterističan za ranodijagenetsku submarinsku cementaciju. Uočena centripetalna mikritizacija bioklasta je tako|er ranodijagentski proces koji se zbiva u zaštićenim morskim pli}; ; ; ; acima i lagunama s relativno niskom energijom vode. Dio fosilnih ostataka je ooidno obavijen, što upućuje na plićake s pokretljivom vodom ili alohtono porijeklo ooida. Rijetke mikropukotine te intergranularne i intraskeletne šupljine su djelomično do potpuno zapunjene mozaičnim kalcitnim cementom. Prisutne su i sekundarne šupljine otapanja te stilolitski šavovi zapunjeni organskom tvari. Analizom jezgrovanih intervala izdvojena su 3 litofacijesa koji se razlikuju po litološkim, sedimentacijskim, fizikalnim i kemijskim odlikama stijena: – litofacijes bioklastičnih vapnenaca (prigreben/zagreben) – sedimenti nastali razaranjem i abrazijom biogenih grebena i taloženjem veliklih količina fosilnoga kršja u području prigrebena/zagrebena s promjenljivom energijom vode. Njihova relativno visoka poroznost rezultat je nepotpune cementacije interskeletnih, moldičkih i šupljinskih pora. – litofacijes lapora s proslojcima siltita i pješčenjaka (jezerski okoliš) – taloženje pretežito pelitnih sedimenata u distalnijem, slatkovodnom do brakičnim jezerskom okolišu. – litofacijes pješčenjaka, siltita i lapora (distribucijski kanalni sustav) – homogeni pješčenjaci, mjestimično s erozijskom bazom i klastima lapora, paralelna i kosa laminacija, glineni jezičci, lamine bogate biljnim trunjem. Ovi sedimenti nastali su brzim donosom detritusa i taloženjem iz suspenzije uslijed smanjivanja energije vode, a predstavljaju ispune distribucijskih kanala. U periodima smanjenog donosa detritusa, djelovanjem jezerskih procesa, nastaju sedimenti koje karakteriziraju paralelna, valovita i ripple-laminacija, te lećasta slojevitosti i bioturbacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA