Pregled bibliografske jedinice broj: 780949
Kritička analiza diskursa mjerâ štednje i kapitalističke hegemonije u perspektivi kulturalnih studija
Kritička analiza diskursa mjerâ štednje i kapitalističke hegemonije u perspektivi kulturalnih studija // Kultura, 146 (2015), 1; 26-39 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 780949 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kritička analiza diskursa mjerâ štednje i
kapitalističke hegemonije u perspektivi
kulturalnih studija
(Critical Analysis of the Discourse of Austerity
Measures and the Capitalistic Hegemony from the
Perspective of Cultural Studies)
Autori
Hromadžić, Hajrudin
Izvornik
Kultura (0023-5164) 146
(2015), 1;
26-39
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
(neo)kapitalizam ; hegemonija ; diskursi mjerâ štednje
((neo)capitalism ; hegemony ; discourse of austerity measures)
Sažetak
Osnovni zadatak teksta jest pokušaj izvođenja kritičke analize diskursa mjerâ štednje koji se manifestira pojačanom produkcijom specifičnog tipa medijskih, javnih i političkih narativa te znakovitih metafora poput bolnih rezova, stezanja remena, navodne nužnosti u provedbi razno raznih socijalnih dijeta, itd. ; kao i njima srodnih sintagmi poput 'povoljne ili nepovoljne poduzetničke klime' te 'olujne krize koja je poharala', a u konačnici rezultiraju ideološko- hegemonijskom perpetuacijom političke ekonomije kapitalizma i njoj pripadajuće moći. Pristupamo ovom tipu diskursa kao ideološki fabriciranim naturalističkim diskurzivnim formacijama koje naizgled benignom metaforičnošću jezika žele stvoriti privid navodne neideološkosti recentne krize kapitalističke ekonomije i njezinih političkih te socijalnih aspekata. Prevladavajući disciplinarno-predmetni pristup u analizi predstavljenog problemskog motiva kreće se u domeni bogatog konceptualnog arsenala kulturalnih studija, odnosno škola mišljenja (strukturalizam, semiotika, neomarksizam, kritička analiza diskursa, teorija ideologije, kritička teorija društva ...) i autora (Bahtin, Gramsci, Hall, van Dijk, Barthes, Foucault ...) od kojih kulturalni studiji podosta crpe, predmetno i metodološki. Zaključak je da na primjerima spomenutih sintagmi svjedočimo kako hegemonija naprosto više ne može ostati u konturama predvidivog, kontroliranog jezika tehnokracije te iz tih razloga neuspješno traži izlaz, bijeg u konotativno, u znakovitu alegoriju, metaforu, preneseno značenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija