Pregled bibliografske jedinice broj: 780771
RADNI STATUS BOLESNIKA NAKON DIJAGNOSTICIRANJA PROFESIONALNE BOLESTITI
RADNI STATUS BOLESNIKA NAKON DIJAGNOSTICIRANJA PROFESIONALNE BOLESTITI // Bitno za zdravlje radnika- Knjiga sažetaka 6.hrvatskog kongresa medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem / Mustajbegović, Jadranka ; Dečković Vukres, Vlasta (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora, 2015. str. 71-72 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 780771 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
RADNI STATUS BOLESNIKA NAKON DIJAGNOSTICIRANJA PROFESIONALNE BOLESTITI
(THE EMPLOYMENT STATUS OF PATIENTS AFTER THE REGISTRATION OF OCCUPATIONAL DISEASE)
Autori
Ecimović Nemarnik, Renata ; Macan, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Bitno za zdravlje radnika- Knjiga sažetaka 6.hrvatskog kongresa medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem
/ Mustajbegović, Jadranka ; Dečković Vukres, Vlasta - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora, 2015, 71-72
ISBN
978-953-7959-39-5
Skup
6.hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 30.09.2015. - 04.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
profesionalne kožne bolesti; profesionalni sindromi prenaprezanja;
(occupational skin diseases; overuse syndromes; retraining; unemployment;)
Sažetak
Cilj rada bio je analizirati slučajeve dijagnosticiranih profesionalnih bolesti (PB) u Medicini rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada d.o.o. u Zagrebu u razdoblju od 2010.-2014.g. Analiza je uključivala pregled arhiviranih podataka i provođenje telefonske ankete radi prikupljanja podataka o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja PB. U razdoblju od 2010. do 2014. g. PB je utvrđena kod 55 bolesnika. Najčešće su bile PB kože (N=19), sindromi prenaprezanja na rukama (N=17), te astma i rinitis (N=10). Najučestalija PB kože bio je alergijski kontaktni dermatitis (N=15), najčešće utvrđen u frizera (N=5). Sindrom karpalnog kanala bio je najučestaliji sindrom prenaprezanja (N=15), najčešće u tekstilnih radnika (N=5). Dišni poremećaji su bili najčešći u zdravstvenih radnika (N=3). Telefonskoj anketi odazvalo se 46 bolesnika. Nakon dijagnosticiranja PB, 21 (46 %) bolesnik je zaposlen kod istog ili drugog poslodavca. Promjena radnog mjesta provedena je kod 14 (30 %) bolesnika, u 1 slučaju nakon prekvalifikacije, a 7 (15 %) ih dalje radi na istom radnom mjestu. Dvanaest (26%) bolesnika je nakon utvrđivanja PB umirovljeno, od čega je 11 u prijevremenoj starosnoj ili invalidskoj mirovini. Nezaposleno je 13 (28 %) bolesnika, 11 je dobilo otkaz nakon utvrđivanja PB, a u 3 slučaja je provedena prekvalifikacija. Rezultati ukazuju na neadekvatno zbrinjavanje radnika s PB. Promjena radnog mjesta provedena je u samo 30 % bolesnika, a prekvalifikacija u 4 (9 %) slučaja. Većina bolesnika je nezaposlena, prerano umirovljena ili je nastavila rad na radnom mjestu koje je uzrokovalo PB.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb