Naslov
UTJECAJ CRPLJENJA UGLJIKOVODIKA NA ONEČIŠĆENJE TALA KADMIJEM, ŽIVOM I ARSENOM
(Influence of extraction hydrocarbons on soil pollution by cadmium, mercury and arsenic)

Autori
Katarina, Lozo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
29.09

Godina
2015

Stranica
43

Mentor
Kisić, Ivica

Ključne riječi
tlo; ugljikovodici; onečišćenje; kadmij; živa i arsen
(soil; hydrocarbons; pollution; cadmium; mercury and arsen)

Sažetak
Na temelju provedenih statističkih analiza možemo donijeti nekoliko zaključaka. Crpljenje ugljikovodika nije dovelo do značajnijeg povećanja sadržaja Cd, Hg i As u istraživanim tlima te je on još uvijek ispod maksimalno dozvoljenih količina. Ekstremno visoke koncentracije istraživanih elemenata koje možemo dovesti u vezu s crpljenjem i preradom ugljikovodika izmjerene su u okruženju naftnih rafinerija u Rijeci i Sisku te kadmija na mjestu puknuća produktovoda. Iako se incidentne situacije ne mogu u potpunosti izbjeći, svakako treba raditi na smanjenju rizika od istih redovitim kontrolama i primjenom suvremene opreme i tehnologije. Sanacija bušotina dovela je do povećanja pH vrijednosti tala u saniranom bušotinskom prostoru. Stanje na poljoprivrednim površinama nije zadovoljavajuće te je potrebno odgovarajućim mjerama podići vrijednost reakcije tla. Također, prilikom radova na uređenju bušotine odnesen je gornji sloj tla što se očituje u manjoj količini humusa i biljci pristupačnog fosfora u odnosu na okolna tla, no potrebno je naglasiti da ni na njima stanje nije zadovoljavajuće što još jednom potvrđuje gorući problem naše poljoprivrede, a to je smanjenje organske tvari u tlu. Iako se zaštita tla kao nezamjenjivog prirodnog resursa spominje u svim zakonima u kojima je to moguće očit je nedostatak dodatnih propisa po kojima bi se ona mogla i provoditi. Jedini propis koji se izravno odnosi na zaštitu tla je Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja, a nejasno je zašto su iz njega izbačene MDK arsena te još nekih tvari koje su bile propisane istim Pravilnikom iz 1992. godine. Uz nadopunu ovog Pravilnika koji općenito propisuje količine vrlo ograničenog broja polutanata, potrebno je donijeti i druge propise jer se Pravilnik odnosi isključivo na poljoprivredno zemljište, a znamo da tlo neupotrebljivo za jednu namjenu može biti upotrebljivo za drugu. Tlo je sa svojim brojnim ulogama u prirodnim ciklusima i životu čovjeka prirodni resurs od neizmjerne važnosti stoga je potrebno učiniti sve za njegovu zaštitu i optimalno korištenje. To je zadatak cjelokupnog društva jer nemamo nikakvo pravo uništavati živote budućih generacija. U skladu s tim nužno je uspostaviti praksu izrade ekoloških elaborata kako bi se prikupilo što više podataka i uspostavio kvalitetan nadzor nad općim stanjem tla, ali i okoliša u cijelosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA