Pregled bibliografske jedinice broj: 780507
Bosanskohecegovački književnici kao suradnici Hrvatske Revije 1928. – 1945.
Bosanskohecegovački književnici kao suradnici Hrvatske Revije 1928. – 1945. // Drugi bosanskohercegovački slavistički kongres (Sarajevo, 28–30. 5. 2015)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2015. (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 780507 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bosanskohecegovački književnici kao suradnici Hrvatske Revije 1928. – 1945.
(Bosnian and Herzegovinian Writers as Collaborators of Hrvatska revija (Croatian Review), 1928-1945)
Autori
Luić-Vudrag, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Drugi bosanskohercegovački slavistički kongres (Sarajevo, 28–30. 5. 2015)
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 28.05.2015. - 30.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatska revija 1928- - 1945.; bosanskohercegovački književnici; međuratna i ratna književnost; književna povijest
(Croatian Review 1928- - 1945; the Bosnian writers; interwar and war literature; literary history)
Sažetak
Zagrebački književni časopis Hrvatska revija izlazio je kao mjesečnik u izdanju Matice hrvatske redovito od 1928. do sloma NDH godine 1945. Pokrenut je s namjerom da okupi svu intelektualnu hrvatsku elitu i pruži čitateljima i svome članstvu uvid u najnovija, ne samo književna, nego i društvena, kulturna i umjetnička događanja. Na stranicama Revije javljali su se kao suradnici književnici i znanstvenici, kritičari, povjesničari, publicisti, umjetnici i političari. Uređivali su je vrsni jezikoslovci, književnici, kritičari. Brojni među njima dolazili su iz Bosne i Hercegovine, pa iako uključeni u zagrebačku sredinu, u svojim radovima bavili su se specifičnim temama vezanim uz identitet, kulturu, baštinu ili suvremeni društveni trenutak svog zavičaja. Već u drugom godištu 1929. javlja se Alija Nametak koji postaje stalni suradnik i objavljuje svoje novele i književne rasprave sve do 1942. godine. Iste godine počinje objavljivati Novak Simić i piše sve do1941. Spomenemo li samo nekoliko imena: književnik Husnija Čengić, književni kritičar Stanislav Šimić , slikar Omer Mujadžić, pjesnici Salih Alić Nikola Šop i Ivo Kljajo, pjesnikinja i prevoditeljica Nada Kesterčanek, franjevac, književni povjesničar Andrija Radoslav Glavaš – Buerov te Franjo Nevistić, novinar, uočavamo da je Bosna i Hercegovina u Matičinom novom književnom časopisu bila zastupljena vrsnim autorima sve do zadnjeg dvobroja koji je izašao 1945., pred svršetak II svjetskog rata. Rad će istražiti osamnaest godišta domovinskog izdanja Hrvatske revije te dati pregled autora, suradnika i tematskih priloga vezanih uz Bosnu i Hercegovinu te njene bliske književne i kulturne veze s hrvatskom sredinom i društvom u složenim političkim okolnostima prve polovice 20. stoljeća. Hrvatska Revija je bila središnji književni časopis međuratnog i ratnog razdoblja, pa su u njoj mnoge pjesme, književne kritike, novele, prijevodi i prikazi objavljeni prvi put, a danas su dio kako hrvatske , tako i bosanskohercegovačke književne povijesti. Doprinos rada biti će novi tematski uvid u stranice časopisa Hrvatska revija s podatcima o do sada nepotpuno istraženoj obimnoj građi, koja će pomoći budućim istraživačima, autorima novih bosanskohercegovačkih, čitanki, leksikona ili zavičajnih antologija.
Izvorni jezik
Hrvatski
