Pregled bibliografske jedinice broj: 780367
TLO KAO ISHODIŠTE RIZIKA I MEDIJ ZAŠTITE SIGURNOSTI HRANE
TLO KAO ISHODIŠTE RIZIKA I MEDIJ ZAŠTITE SIGURNOSTI HRANE // I. Hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane / Andrea Gross Bošković (ur.).
Osijek: Hrvatska agencija za hranu, 2015. str. 22-23 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 780367 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
TLO KAO ISHODIŠTE RIZIKA I MEDIJ ZAŠTITE SIGURNOSTI HRANE
(THE SOIL AS A SOURCE OF RISK AND A MEDIUM TO PROTECT FOOD SAFETY)
Autori
Kisić, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
I. Hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane
/ Andrea Gross Bošković - Osijek : Hrvatska agencija za hranu, 2015, 22-23
Skup
I. Hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 06.10.2015. - 07.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Uloge tla; čovjek; poljoprivreda; otpad; hrana
(Soil functions; human; agriculture; waste; food)
Sažetak
Kao uvjetno (ne)obnovljivi prirodni resurs tlo ima odlučujući utjecaj na održivi razvoj globalnog gospodarstva, posebice održive poljoprivrede i zaštite okoliša. Tlo je medij ili "sfera dodira" atmosfere, hidrosfere i geo(lito)sfere s brojnim ulogama. Najznačajnija je, nezamjenjiva i primarna uloga tla opskrba biljke vodom, zrakom i hranjivima, što omogućuje proizvodnju biomase – organske tvari fotosintezom. U toj ulozi tlo je nezamjenjiv čimbenik održanja života na Zemlji, odnosno biljne proizvodnje u primarnim gospodarskim granama – poljoprivredi i šumarstvu. Proizvodnjom organske tvari u poljoprivredi i šumarstvu čovjek podmiruje prehrambene i neprehrambene potrebe. Naime, u toj ulozi tlo nam u poljoprivredi i šumarstvu omogućuje opskrbu hranom (kruh, meso, mlijeko, jaja, gljive), pićem (vino, pivo, čaj), napitcima (voćni i grožđani sokovi, sokovi od raznog povrća i ostalog bilja), vlaknom (vuna, predivo bilje – pamuk, lan, konoplja), lijekom i začinima (ljekovito i začinsko bilje) i energijom (ogrjev, biodizel, alkohol kao pogonsko gorivo). Nadalje, na tlu se uzgaja dekorativno bilje koje ukrašava okoliš i život, osigurava sirovine za drvnu i prehrambenu industriju (brašno, ulje, šećer, vlakna, kaučuk), odijeva nas i obuva (krzno, koža), ali i stvara ovisnike o užitcima (alkohol, droge – duhan, hašiš, opijum). Poljoprivreda i šumarstvo koriste više od 90% teritorija kako Hrvatske tako i EU zemalja. Zbog svega navedenoga, neophodno je važno promijenit načina razmišljanja svih korisnika tla te uspostaviti cjelovit pristup, uvažavajući ekološki relevantne utjecaje u svim stadijima uzgoja biljaka, počevši od mjesta uzgoja biljaka i uzgoja sirovina potrebnih za stvaranje hrane. Vrlo je važno znati gdje smo i na kakvom smo tlu (zdravstveno ispravno ili onečišćeno) uzgajali biljku. Nakon procesa uzgoja biljke proizvodnje potrebito je hranu dostaviti krajnjim korisnicima. Naredni korak je zbrinjavanje otpada koji može biti dvojak. S jednu stranu je problem gospodarenja (ne)povratnom ambalažom (pri uzgoju i transportu hrane) a s drugu stranu je neiskorištena hrana. Ovisno od Države do Države od proizvodnje pa do konzumacije gubi se od 30 pa do 50 % hrane. U cilju rješenja navedenoga problema je promišljanje o cijelo životnoj brizi o tlu koje je sve više zastupljeno u zemljama EU. Navedeno promišljanje uzima u obzir sve stadije od uzgoja sirovina za hranu pa do zbrinjavanje otpada koji ostavljamo za sobom. U svim ovim promišljanjima glavnu ulogu ima briga o tlu budući smo iz tla nastali i u tlu ćemo svi završiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
