Naslov
Istraživanja flore NATURA 2000 područja, stepolikog travnjaka u Bilju
(Flora survey of the NATURA 2000 area: steppe-like grassland in Bilje)

Autori
Žuna Pfeiffer, Tanja ; Špoljarić Maronić, Dubravka ; Zahirović, Vanda ; Stević, Filip ; Zjalić, Milorad ; Šelja, Valentina ; Dombi, Mira ; Sunić, Katarina ; Ozimec, Siniša ; Mihaljević, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 4. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem "Kopački rit jučer, danas, sutra 2015." : zbornik sazetaka znanstveno.stručnog skupa / Rožac, Vlatko ; Bolšec, Boris ; Kučera, Sonja ; Tot Forjan, Renata - Bilje : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2015, 59-60

Skup
Znanstvneo strucni skup Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra (4 ; 2015)

Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
stepoliki travnjak ; flora ; Bilje ; ekološka mreža ; NATURA 2000
(steppe-like grassland ; flora ; Bilje ; ecological network ; NATURA 2000)

Sažetak
Travnjačka površina na mjesnom groblju u Bilju (Baranja, sjeveroistočna Hrvatska) među malobrojnim je preostalim suhim stepolikim travnjacima sveze Festucion vallesiacae u Hrvatskoj. Biljska je stepa odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije zaštićena u kategoriji Spomenik prirode od 2001. godine. Prema Uredbi o ekološkoj mreži, uvrštena je u Popis područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove s oznakom HR2000728 te predstavlja sastavni dio ekološke mreže Republike Hrvatske, odnosno Europske unije NATURA 2000. Flora stepolikog travnjaka istraživana je u proljeće 2015. Ukupno je utvrđeno 109 biljnih svojti iz 35 porodica među kojima su Poaceae (11, 0 %), Fabaceae (9, 2 %), Asteraceae (7, 3 %), Caryophyllaceae (7, 3 %), Lamiaceae (5, 5 %) i Rosaceae (5, 5 %) imale najveći udio broja svojti. Prema analizi životnih oblika utvrđen je najveći udjel hemikriptofita (59, 6 %) ; slijede terofiti (22, 0 %) i geofiti (13, 8 %), dok su prema horološkoj analizi najbrojnije biljke euroazijskog flornog elementa (32, 1 %) i široko rasprostranjene biljne svojte (24, 8 %). U Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske uvršteno je 7 vrsta, od kojih su tri u kategoriji kritično ugrožene (CR), jedna je osjetljiva (VU), dok su tri gotovo ugrožene (NT). Veliki broj zabileženih vrsta te prisutnost rijetkih i ugroženih vrsta hrvatske flore na ovom površinom malom području od svega 0, 64 ha, ukazuju da je stepolika livada u Bilju jedinstveno stanište koje je važno očuvati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA