Naslov
Reprodukcijske odlike hrvatskih uzgojno valjanih ovca
(Reproduction traits of Croatian sheep under selection control)

Autori
Vertuš, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2015

Stranica
32

Mentor
Vnučec, Ivan

Ključne riječi
ovce; reprodukcija; indeks janjenja; veličina legla
(sheep; reproduction; lambing index; litter size)

Sažetak
Reprodukcijske osobine smatraju se najvažnijim osobinama ovaca u proizvodnji mesa, a izravno utječu na ekonomičnost svake ovčarske proizvodnje, osobito one kojoj je osnovna namjena ovaca - proizvodnja mesa. S obzirom na činjenicu da oko 80% ovaca je uzgajanih u Hrvatskoj pripada nekoj od izvornih pasmina, kao i da većina naših izvornih pasmina ovaca uzgaja prvenstveno radi proizvodnje mesa, cilj ovog rada bio je utvrditi neke reprodukcijske odlike hrvatskih izvornih i inozemnih pasmina ovaca. Naime, danas se u Republici Hrvatskoj u čistoj krvi uzgaja dvadesetak pasmina ovaca. Od toga je 9 izvornih pasmina, i to: cigaja, creska ovca, dubrovačka ruda, dalmatinska pramenka, istarska ovca, krčka ovca, lička pramenka, paška ovca, rapska ovca i travnička, i 6 inozemnih pasmina: merinolandschaf, suffolk, romanovska, istočnofrizijska, solčavsko- jezerska i lacaune. Najbrojnija populacija hrvatskih izvornih pasmina ovaca jest dalmatinska pramenka, koja broji oko 280.000 grla ili 27, 56 %, a zatim slijedi lička pramenka oko 30 000 grla ili 21, 35 %. Nažalost naša dubrovačka ovca, usprkos povećanju broja grla iz godine u godinu i dalje ostaje naša najugroženija pasmina (774 grla ili 1, 89 %), ubraja se u skupinu svjetski ugroženih pasmina ovaca Od inozemnih najbrojnijih populacija pasmina broji merinolandschaf sa 7, 86 %. Najveći broj uzgojno valjanih ovaca u 2014. godini uzgaja se u Šibensko-kninskoj županiji (7 362). Slijedeće po broju uzgojno valjanih ovaca su Ličko-senjska (6 659) i Zadarska županija (6 215), što potvrđuje da je na tim prostorima ovčarstvo glavna stočarska grana. Među našim izvornim pasminama, paška ovca se odlikuje najvećom prosječnom veličinom legla (1, 20), a zatim slijede cigaja i istarska ovca (1, 14). U ostalih izvornih pasmina prosječna veličina legla iznosi od 1, 01 do 1, 08. U inozemnih pasmina najveća prosječna veličina legla odlikuje Romanovsku (1, 52), a slijedi ju solčavsko-jezerska (1, 22) ovca. Naše izvorne pasmine ovaca janje se uglavnom jednom godišnje (prosječni indeks janjenja iznosi od 1, 0 do 1, 03, od inozemnih pasmina najveći indeks janjenja ima romanovska (1, 20), a ostale do 1, 1. Najveću prosječnu veličinu legla od izvornih pasmina ovaca ima dubrovačka ruda (1, 16 janjadi), zatim lička pramenka (1, 14 janjadi) i istarska ovca (1, 09 janjadi).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA