Pregled bibliografske jedinice broj: 779795
Paleojezero Roškog slapa - kada je formirano i uništeno?
Paleojezero Roškog slapa - kada je formirano i uništeno? // Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku 'Krka'. Program i knjiga sažetaka / Marguš, Drago (ur.).
Šibenik, 2015. str. 90-91 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 779795 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Paleojezero Roškog slapa - kada je formirano i uništeno?
(Roški slap paleolake - when it was formed and destroyed?)
Autori
Krklec, Kristina ; Domínguez-Villar, David ; Cukrov, Neven ; Cheng, Hai ; Edwards, Lawrence R.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku 'Krka'. Program i knjiga sažetaka
/ Marguš, Drago - Šibenik, 2015, 90-91
ISBN
978-953-7406-38-7
Skup
Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku 'Krka'
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 28.09.2015. - 03.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Krka ; sedra ; U-Th ; Roški slap
(Krka ; tufa ; U-Th ; Roški slap)
Sažetak
Zbog velike osjetljivosti na promjene u okolišu, sedrene barijere su dobri paleookolišni indikatori. Osim trenutno aktivnih, na području Roškog slapa očuvani su ostaci starijih sedrenih barijera koji ukazuju na postojanje jezera u prošlosti (sistema sedrena barijera - jezero). Taložni facijes sedre ukazuje na dvije jezerske epizode, gjde je drugo jezero formirano nakon erozije prvog jezera. Uran-torij metoda određivanja starosti stijena korištena je s ciljem uspostavljanja kronologije prvog jezera, te određivanja intenziteta erozije. Analize ostataka sedre prvog jezera rezultirale su starošću od 123000 do 130000 godina (s nesigurnošću od 900 do 1300 godina), dok su analize sedre drugog jezera rezultirale starošću od 122000 do 130000 godina (s nesigurnošću od 2300 do 3800 godina). Omjer aktivnosti 230Th/232Th ukazuje mogućnost manje starosti sedimenata, a korekcija inicijalnog 230Th metodom izokrona ne daje precizniju starost zbog postojanja barem dva izvora 232Th. Unatoč činjenici da nam geokronološki podatci ne dopuštaju razlikovanje starosti među ova dva jezera, možemo zaključiti da su obje faze jezera istaložene tijekom posljednjeg interglacijala. U svakom slučaju možemo zaključiti da je erozija ovih naslaga bila brza u geološkim okvirima. Buduća istraživanja usmjerena na istraživanje uzroka erozije sedre mogla bi pomoći očuvanju ovog prirodnog fenomena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb
