Pregled bibliografske jedinice broj: 779732
Vaskularna flora otočića Visovca
Vaskularna flora otočića Visovca // Program i knjiga sažetaka sa znanstveno-stručnog skupa „Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“ / Marguš, Drago (ur.).
Šibenik: Javna ustanova Nacionalni park Krka", 2015. str. 104-104 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 779732 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vaskularna flora otočića Visovca
(Vascular flora of the islet of Visovac)
Autori
Pandža, Marija ; Milović, Milenko ; Krpina, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Program i knjiga sažetaka sa znanstveno-stručnog skupa „Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“
/ Marguš, Drago - Šibenik : Javna ustanova Nacionalni park Krka", 2015, 104-104
ISBN
978-953-7406-38-7
Skup
„Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 28.09.2015. - 03.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
vaskularna flora; otočić Visovac; rijeka Krka; Hrvatska
(Vascular flora; islet of Visovac; river of Krka; Croatia)
Sažetak
Vaskularna flora NP „Krka“ dobro je istražena, ali sustavnih istraživanja flore otočića Visovca nije bilo. Za floru Visovca zabilježeno je četrdesetak vrsta. Sustavna istraživanja flore otočića počela su 1996., nastavljena 1997. i nakon toga tek 2015. Zabilježeno je tristotinjak vrsta, od kojih je trećina kultivirana. U taksonomsku, ekološku i fitogeografsku analizu flore uključene su samonikle i subspontane vrste. Zbog jakog antropogenog utjecaja, broj vrsta velik je u odnosu na površinu otočića. U flori dominiraju dvosupnice (148 svojti, 78, 31% od samonikle flore) u odnosu na jednosupnice (38 svojti, 20, 10%). Udio papratnjača i golosjemenjača zanemarivo je mali (ukupno tri svojte). Analiza životnih oblika ukazuje na dominaciju terofita (77 svojti, 40, 74 %), zatim slijede hemikriptofiti (63 svojte, 33, 33 %), fanerofiti (30 svojti, 15, 87 %) i geofiti (7, 94 %), dok su hamefiti i hidrofiti zastupljeni s dvijema svojtama. Fitogeografska analiza pokazuje visoki udio biljaka široke rasprostranjenosti (66 svojti, 34, 92 %) te kultiviranih i adventivnih (35 svojti, 18, 52%). Zabilježene su 32 svojte mediteranske rasprostranjenosti među kojima je endemična i strogo zaštićena jadranska ljubica (Viola suavis M.Bieb. ssp. adriatica (Freyn) Haesl), ali i zabrinjavajuće puno invazivnih svojti : Acer negundo L., Amaranthus deflexus L., A. retroflexus L., Ambrosia artemisiifolia L., Aster squamatus (Spreng.) Hieron., Bidens subalternans DC., Conyza canadensis (L.) Cronquist, C. sumatrensis (Retz.) E. Walker, Erigeron annuus (L.) Pers. ssp. annuus, E. annuus (L.) Pers. ssp. septentrionalis (Fernald et Wiegand) Wagenitz, Impatiens balfourii Hooker f., Euphorbia maculata L., E. prostrata Aiton, Robinia pseudoacacia L., Veronica persica Poir., Datura stramonium L. i Parthenocissus quinquefolia (L.) Planchon. Na popisu flore je i stotinjak vrsta koje dolaze isključivo u uzgoju, pa nisu uključene u analizu flore. Među njima je veliki broj stranih ukrasnih svojti: Albizia julibrissin, Diospyros kaki, Poinciana gilliesii, Philadelphus coronarius, Hovenia dulcis, Acca sellowiana, Passiflora caerulea... Kod nekih od kultiviranih vrsta utvrđeno je subspontano širenje izvan kulture: Campsis radicans, Hibiscus syriacus, Pittosporum tobira i dr. Najveću opasnost na otočiću predstavljaju invazivne svojte. Treba uklanjati mlade jedinke prije fertilne faze.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Farmacija, Poljoprivreda (agronomija)
