Naslov
Principi restauriranja Augustova hrama u Puli 1946. i 1947. godine
(Principles of restoration of the Temple of Augustus in Pula in 1946 and 1947)

Autori
Vanjak, Ines ; Špikić, Marko

Izvornik
Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (0350-2589) 37-38 (2013); 7-24

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Pula; Augustov hram; restauriranje; rekonstruiranje; anastiloza
(Pula; Temple of Augustus; restoration; reconstruction; anastylosis)

Sažetak
Tema članka je prikaz talijanskih principa restauriranja ratom oštećene kulturne baštine u 20. stoljeću i primjer intervencije na granici anastiloze i rekonstrukcije Augustova hrama u Puli koju su izveli talijanski arhitekti i inženjeri 1946. i 1947. godine. Augustov hram bio je 1945. izravno pogođen zračnom bombom za vrijeme napada savezničkih snaga na pulsku luku. Talijanski arhitekt Gino Pavan u svom članku Il Restauro del Tempio (1946-1947) e Documenti del Restauro 1919-1924 nudi detaljan opis radova na hramu koji, uz radove na pulskoj katedrali i klaustru samostana sv. Franje u Puli, predstavljaju neke od posljednjih rekonstrukcijskih zahvata talijanskog Nadleštva za spomenike i galerije u krajevima koji su od 1947. ušli u sastav Narodne republike Hrvatske. Radovi na pulskom hramu smještaju se u širi kontekst rasprava talijanskih stručnjaka o zaštiti kulturne baštine nakon Drugoga svjetskog rata: metoda anastiloze koja se koristi u Puli ulazi u tadašnje preporučane smjernice za obnovu oštećenih spomenika, no činjenica da su se talijanski arhitekti i inženjeri u Puli poslužili idejnim rekonstrukcijama izgleda pulskog antičkog hrama, koje je Andrea Palladio nacrtao i objavio u 16. stoljeću u svojoj knjizi I quattro libri dell'architettura, kao većinskim predloškom za rekonstrukciju izvornog izgleda pročelja hrama ostavlja otvorenu mogućnost pogrešne interpretacije i poništava izričito znanstvenu metodu restauriranja čiju su važnost isticali talijanski restauratori u prvoj polovici 20. stoljeća. Autori su raspravili o odnosu ovoga projekta prema tradiciji talijanske tradicije očuvanja kulturne baštine od vremena Camilla Boita i Gustava Giovannonija. Istodobno, raspravili su i o relevantnosti koncepcija i metodologije koje su uspostavljene početkom 19. stoljeća u pontifikatu Pija VII, preciznije na projektu Raffaelea Sterna i Giuseppea Valadiera za restauriranje Titova slavoluka na Rimskom Forumu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA