Naslov
Strossmayerova katedrala
(Strossmayer's Cathedral)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Simpozij prigodom 200. obljetnice Strossmayerova rođenja

Mjesto i datum
Đakovo, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Đakovo; Josip Juraj Strossmayer; đakovačka katedrala; historicizam
(Đakovo; Josip Juraj Strossmayer; Djakovo Cathedral; Historicism; 19th Century Art)

Sažetak
Đakovačka katedrala najvažnija je sakralna novogradnja hrvatskog historicizma. Građena je šesnaest godina, od 1866. do 1882., no njezinom je podizanju prethodilo gotovo stogodišnje nastojanje da se dotadašnja prilično skromna i malena stolna crkva nastala baroknim adaptacijama ostataka srednjovjekovne katedrale zamijeni novom građevinom, koja bi dostojno igrala ulogu katedrale. Svoje arhitektonsko rješenje i unutrašnju opremu katedrala duguje u cijelosti nastojanjima biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Malo je sakralnih građevina takvih dimenzija koje su u cijelosti realizirane u skladu s vizijom jedne osobe. Stoga, a i zbog izuzetne sačuvanosti, katedrala predstavlja pravi Gesamtkunstwerk historicizma ne samo Hrvatske već i cijele Srednje Europe. Biskup Strossmayer nazore o umjetnosti oblikovao je većim dijelom 1840-ih godina živeći i radeći u Beču u vremenu kada se romantizam kao stil naglo širio u Habsburškoj Monarhiji. Krug umjetnika koji je upoznao, na čelu s arhitektom Karlom Rösnerom i slikarima Leopoldom Kupelwieserom i Josephom Führichom uključit će kasnije u svoja nastojanja oko izgradnje i opremanja katedrale te nabave slika za galeriju umjetnina koju je paralelno stvarao. Osim Beča na oblikovanje nazora o umjetnosti i arhitekturi kod biskupa Strossmayera ključnu su ulogu odigrala putovanja po Srednjoj Europi i Italiji na koje je išao od 1850-ih pa sve do 1880-ih godina, kao i onodobna najvažnija povijesno-umjetnička literatura. Vlastite je političke stavove također ukorporirao u svoju mecenatsku djelatnost i elemente oblikovnog rješenja katedrale. Nedugo nakon što je postao đakovačkim biskupom započeo je s nastojanjima za podizanjem svoje nove stolne crkve. Nakon što nisu realizirani prvi projekti iz 1854. koje je Strossmayer naručio kod arhitekta Karla Rösnera biskup se ponovno vraća intenzivnim pripremama za gradnju katedrale 1864. – 1865. Radovi, prema novome projektu Karla Rösnera započeli su naposljetku u proljeće 1866. i trajat će sve do jeseni 1882., s tim da se i kasnije dopunjavao dio opreme katedrale. Katedrala je podignuta kao trobrodna neoromanička dvotoranjska bazilika tlocrta latinskog križa. Svoga traga u arhitektonskim rješenjima ove crkve ostavio je, nakon smrti Karla Rösnera, i drugi čuveni bečki arhitekt, Friedrich von Schmidt, 1870. – 1882., kao i Schmidtovi pomagači od kojih ponajprije treba istaknuti Hermana Bolléa. Od prvih koraka koje je poduzeo u realizaciji poduhvata gradnje katedrale biskup Strossmayer je odlučio zidove njezine unutrašnjosti pokriti freskama zbog čega se povezao s jednim od najvažnijih sakralnih slikara 19. stoljeća, Johannom Friedrichom Overbeckom od kojega naručuje seriju kartona s prikazima iz Novoga zavjeta te iz života svetoga Petra. Zbog starosti ovoga slikara fresko oslik izveli su rimski slikari njemačkog porijekla Alexander Maximillian i Ludovico Seitz, osim dvije freske koje je izradio Achille Ansiglioni. Samo je manji dio scena iz života svetog Petra izveden po Overbeckovim kartonima. U glavnom brodu katedrale na kraju su izvedene scene s prikazima iz Starog zavjeta, a u svetištu novozavjetne scene te prizori iz života svetog Petra. Dekorativni dio oslika izveo je domaći slikar Josip Voltolini s pomagačima Ivanom Betizzom i Eduardom Petzom. Navjeći dio skulpturalne opreme katedrale također je djelo domaćega majstora – Vatroslava Doneganija, koji je opremio većinu oltara te propovjedaonicu. Skulpture na oltaru Svetog Ilije jedino su povjerene austrijskom kiparu Georgu Feursteinu. Reljefi u lunetama portala djela su kipara Ivana Rendića, Tome Wodičke i Alojzija Gangla. Izuzetno reprezentativna liturgijska oprema te radovi iz metala izvedeni su prema projektima Friedricha von Schmidta kod raznih bečkih tvrtki: Brix & Anders te Dziedzinski & Hanusch. Stolarske radove izveli su domaći majstori Ivan Tordinac i Dragutin Turković, osim orgulja koje je izradio Bečanin Ignaz Karger. Troškove gradnje i opremanja katedrale koji su dosegli naposljetku ogromnih 1, 2 milijuna forinti u cijelosti je pokrila Đakovačka biskupija i sam biskup Strossmayer po čemu se ova građevina također ističe. U izlaganju na skupu bit će prikazana povijest gradnje i opremanja katedrale koja će se kontekstualizirati sa zbivanjima u onodobnoj europskoj umjetnosti, a posebno će biti istaknuta uloga biskupa Strossmayera u cijelome procesu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA