ࡱ> jli`(zbjbj*5" pP^^^rzzz8>$r"nnnnnnnn$hA!Ji^nn^^nnq&&&^n^n&&&^^&nb .qz\&0&!"!&&!^:n& znnndnnnrrr vrrrvrrr^^^^^^  Urbani razvoj Bosne i Hercegovine u stoljeu rata 1914.-2014. (Mostar, 1.-2. listopad 2015). Dr. sc. }eljko Karaula vanjski suradnik HAZU Bjelovar ALCA d.d. Bjelovar Banovine hrvatske 26b 43000 Bjelovar Hrvatska Ideologija, arhitektura, planovi i urbana izgradnja na podru ju Bosne i Hercegovine za vrijeme Nezavisne Dr~ave Hrvatske (1941.-1945.) kratki pregled (GOVOR) Dame i gospodo, usprkos uvrije~enom mialjenju u javnosti, a donekle i u znanstvenim krugovima, mo~e se nakon preliminarnih istra~ivanja zaklju iti da tijekom Drugog svjetskog rata urbana izgradnja na prostoru Bosne i Hercegovine nije zaustavljena, nije doalo do  drasti nog prekida kakav bi se mogao o ekivati s obzirom na teake ratne uvjete koji su od po etka potresali ovu novu faaisti ku dr~avu, Nezavisnu Dr~avu Hrvatsku, nastalu na vjetrometinama Drugog svjetskog rata. Uvidom u arhive i tekuu literaturu te periodiku toga vremena, svi oni imbenici koji obuhvaaju arhitektonsku i urbanu djelatnost  natje aji, projekti, izvedba i gradnja prisutni su dakle tijekom cijelog razdoblja NDH. Postojei projekti iz vremena Banovine Hrvatske nastavljeni su pod novom ustaakom vlaau, dok su novi stvarani i planirani, dakako sada pod teakim ratnim uvjetima i teretom financijskog pritiska Sila Osovine kao  prijateljskih sila . Najbolji primjer tomu je nastavak realizacije natje aja tipova narodnih akola koji su Banske vlasti Banovine Hrvatske provele tijekom o~ujka 1941. Mnoge zapo ete gradnje akola su dovraene 1941. i 1942. godine u dijelu BiH koji je tada spadao pod ingerenciju Banovine Hrvatske, dok se na nekima radovi ipak obustavljaju. Na lokalnoj razini postoji izraziti kontinuitet gradnji s obzirom da te 1941. godine na nekim podru jima BiH nije bilo te~ih ratnih stradanja, ali i usprkos njima. Tako npr. zahtjev upravitelja akole u Blizancima, opina }itomislii, kotar Mostar, upuen 18. XII. 1940. o potrebi popravka akole i akolske atrnje ispunjava Tehni ki odjel pri kotarskoj oblasti u Mostaru krajem 1941. godine, pri emu je potroaeno oko 10.000 kuna. Niz takvih lokalnih zahtjeva od prije travnja 1941. realiziran je dakle poslije za vrijeme NDH. Sli an je primjer  izvlastba i proairenje radionice Hrvatskih dr~avnih ~eljeznica u Sarajevu po etkom velja e 1942. ato su planirale joa Banske vlasti Drinske banovine. Usprkos vladajuoj ideologiji i uzorima iz Treeg Reicha u hrvatskoj arhitekturi ratnog razdoblja postojao je stanoviti  dualizam ili ak  trijalizam . S jedne strane se preuzimao i kopirao njema ki model graditeljstva (Heimatstil) i ideoloaki pribli~avao nacionalsocijalisti kim uzorima, dok je s druge strane vei broj arhitekata i graditelja nastavio s radom u duhu  tradicije moderne . Posebno to vrijedi za utjecaj francuskog majstora La Corbusiera koji je izmeu dva rata svojom akolom utjecao na hrvatske arhitekte koji su  do besvjesti kopirali svoje francuske drugove, smatrajui Pariz umjetni kim srediatem kulturne Europe . Trea struja meu hrvatskim arhitektima se osjea - u smislu stvaranja nekog  treeg puta koji e uva~avajui njema ki stil stvoriti neki svoj put ka hrvatskoj narodnoj umjetnosti i arhitektonskom izra~aju, jer kao ato znamo  pobjednik je ujedno i graditelj& a osam stotina godina tuinskog jarma nije dopuatalo da Hrvati nau svoj put u narodnu samosvojnu arhitekturu. Ipak model nove arhitektonske i urbane izgradnje na podru ju NDH bio je posve unificiran, te nije postojala nikakva bosanskohercegova ka posebnost po ovom pitanju, osim mo~da po pitanju gradnje  dinarskih naselja koji su se predviali za izgradnju nakon obnove zemlje. Mo~emo se u potpunosti slo~iti sa Galovievom periodizacijom povijesti endehazijske arhitekture i urbane gradnje na etiri razdoblja. Prvo je razdoblje od uspostave dr~ave 10. travnja 1941. do po etka 1942. godine. Drugo razdoblje odnosi se na dogaaje tijekom 1942. godine, tree je doba relativne konsolidacije dr~ave od 1943. do velja e 1944. godine, kada bilje~imo i najvei broj gradnji te posljednje, etvrto razdoblje, doba je erozije sustava koje traje od velja e 1944. (zra no bombardiranje Zagreba) do kona nog sloma NDH 1945. *** Da bi se nove ustaake vlasti predstavile kao odlu ne da pridobiju podraku hrvatskih i muslimanskih radnika i seljaka samo neato viae od dva tjedna od osnivanja dr~ave dana 29. travnja 1941, izdana je Poglavnikova Naredba o gradnji hrvatskih radni kih obiteljskih kua u vrijednosti od 100 milijuna kuna. Na temelju te naredbe na podru ju itave NDH (Zagreb, Karlovac, Osijek, Sisak, Sarajevo, Banja Luka, Vara~din itd.) niknut e u svim veim gradovima tzv. Pavelieva naselja. Na podru ju BiH najpoznatije je  Naselje Zmaja od Bosne  Huseina Gradaa evia u Sarajevu s 200 radni kih domova, a zatim u Banja Luci isto takvo naselje s 68 domova. Nisam doaao do podataka o broju novoosnovanih d~amija u NDH, ali pa~nju zavreuje podatak da je Prva domobranska d~amija za pripadnike islamske vjere otvorena u vojnoj zra noj luci u Rajlovcu kraj Sarajeva 4. rujna 1942. godine. Takoer krajem 1941. po ela je izgradnja silosa i industrijskog kolosjeka u Mostaru. im je provedeno izvlaaenje zemljiata krenula je izgradnja koja je dovraena do polovice 1942. godine. Tijekom 1944. izgraeno je joa niz betonskih konstrukcija elija na silosu. Krajem 1942. po ela je izgradnja velike Dr~avne poate u Banja Luci. Ina e od svibnja 1941. u Banja Luci   0 ջnP55h:0J56B*CJ\aJfHphq ;h:'h:'0J56B*CJ\aJfHphq 2h50J6B*CJ\aJfHphq 8hh:'0J6B*CJ\aJfHphq *h:'0J5B*\fHphq 3h:'hq0J56B*\fHphq 3h:'h:'0J56B*\fHphq h=/B*fHphq ~, R ~   p $dha$gdY$a$gdB$a$gd:'$a$gd:'$a$gd|$a$gd6h z&z0 2     T ƫu\C\-\*hY0J6B*\fHphq 0hYhB0J6B*\fHphq 0hYhY0J6B*\fHphq 5hB0J56B*CJ\aJfHphq 5hNT0J56B*CJ\aJfHphq 5h=/0J56B*CJ\aJfHphq ;h:'h:'0J56B*CJ\aJfHphq 5h:'0J56B*CJ\aJfHphq T V & ( . f LN^趠q[[[E/*htC40J6B*\fHphq *h~0J6B*\fHphq *hb0J6B*\fHphq *h=/0J6B*\fHphq 0hhB0J6B*\fHphq *hY0J6B*\fHphq 0h3dh3d0J6B*\fHphq 0hYhY0J6B*\fHphq -hY0J56B*\fHphq ,.02".LjlnԾm\m\mE/*hYhY0JB*fHphq -jhb0JB*UfHphq h3dB*fHphq &hYhYB*fHphq h~B*fHphq *h~0J6B*\fHphq *htC40J6B*\fHphq *h|0J6B*\fHphq *h0J6B*\fHphq *h0J6B*\fHphq npr Ldv@Ѹv`JJ4*h=0J6B*\fHphq *h+L~0J6B*\fHphq *h=/0J6B*\fHphq *h0J6B*\fHphq *h80J6B*\fHphq *h|0J6B*\fHphq 0hhB0J6B*\fHphq *h0J6B*\fHphq 0hYhY0J6B*\fHphq @BDF B "P.6зu_E__/_/_/*h`>0J6B*\fHphq 3jh3Sh0JB*U\]fHphq *h3Sh0J6B*\fHphq *hH0J6B*\fHphq *h3d0J6B*\fHphq *h"0J6B*\fHphq 0hhB0J6B*\fHphq 3jh"0JB*U\]fHphq *hOQ0J6B*\fHphq 68:>HPh LNRHN"϶t]ttttG*h3d0J6B*\fHphq -h8htC40JB*\fHphq *htC40J6B*\fHphq *h.F0J6B*\fHphq *h"s0J6B*\fHphq 0hhtC40J6B*\fHphq *h3Sh0J6B*\fHphq 3jh`>0JB*U\]fHphq p:"j(l(t(v(N/P@UY^be(h*h$dh7$8$H$`a$gd:(s$dh7$8$H$`a$gd&b0$dh`a$gdOQ$dh7$8$H$`a$gdd&$dh`a$gdOQ$dh`a$gdtC4$dh`a$gdY""("`#b#4$8$$ %h(j(r(t(v()))϶϶{jY?Yj+j&hP htC4B*fHphq 3htC4hOQ0J56B*\fHphq hOQB*fHphq htC4B*fHphq h.FB*fHphq &hhtC4B*fHphq *h.F0J6B*\fHphq 0hhtC40J6B*\fHphq *h"s0J6B*\fHphq 3jh"s0JB*U\]fHphq )**++ ,.,R,---..N/`//0졇y`G1*hH0J6B*\fHphq 0h.FhH0J6B*\fHphq 0h.Fh&b00J6B*\fHphq h.FhcE h.Fh&b03jh.FhtC40JB*UfHphq &h.FhtC4B*fHphq )htC4htC46B*fHphq h.FB*fHphq htC4B*fHphq &hP htC4B*fHphq 000^1`1b111142N2P4PZPPPPϹυomoWoWAo*h.F0J6B*\fHphq *h&b00J6B*\fHphq U*h7=e0J6B*\fHphq 3jhW)o0JB*U\]fHphq 3jha30JB*U\]fHphq *ha30J6B*\fHphq *hW)o0J6B*\fHphq 3jhH0JB*U\]fHphq su se planirali veliki radovi na rekonstrukciji grada, te je u listopadu 1941. in~. tehni ar Smail Ibraaagi napravio opse~an projekt rekonstrukcije keja i obalnih cesta uz rijeku Vrbas uz zaklju ak da bi  predlo~enu ideju izgradnje keja sa obalnim cestama i svim detaljima trebalo prihvatiti u cijelosti kada se uzme u obzir da e Banja Luka biti prijestolnica Dr~ave Hrvatske . Treba imati na umu da je dr~avna propagandna maainerija NDH posebno od kraja 1942. godine naglaaavala napredak dr~ave na druatvenom, kulturnom i urbanom podru ju sa ciljem da se u javnosti stvori privid konsolidacije NDH, ali je neosporno i to da su vlasti NDH ulo~ili znatan napor u izgradnji neke va~ne infrastrukture u zemlji, makar je veina ostala samo u planovima ili nedovraena. Impresivni su bili projekti i planovi arhitekta Juraja Neidhardta radi izgradnje  Doma tjelesne kulture , zra ne luke te ~eljezni ke postaje u Sarajevu 1942. Vlasti su ipak neke planove i realizirali. Dana 12. III. 1943. po eli su sveobuhvatni radovi na obnovi zgrade Upraviteljstva p.b.b. u Sarajevu. Polovicom 1944. izvraena je izgradnja i adaptacija internog paviljona dr~avne bolnice u Banja Luci. Za potrebe narodne prosvjete tijekom 1941-1942. godine izgraeno je oko tristo pu kih akola, njih treina na podru ju BiH, za ato je potroaeno oko 70 milijuna kuna. Neato kasnije po ela je izgradnja Dr~avne obrtne akole i gimnazije u Banja Luci te  aeriatske gimnazije u Sarajevu. Provedene su gradnje zgrada Velikih ~upa u Travniku, Bihau i Jajcu. Glavni nositelj arhitektonske djelatnosti u NDH je dr~ava, odnosno Glavno ravnateljstvo za javne radove s Odsjekom za zgradarstvo. Prema Galoviu: Djelokrug Glavnog ravnateljstva za javne radove, prema pisanju  Nove Hrvatske ,  veoma je obse~an. Glavno ravnateljstvo za javne radove ne slu~i samo sebi svrhom, nego stoji u slu~bi svih ministarstava i u slu~bi podizanja itave zemlje uobe... Zadaa Glavnog ravnateljstva za javne radove u budunosti, u podpuno sredjenjim prilikama u naaoj dr~avi, sastoji se ne samo u provodjenju javnih radova, u gradnji novih zgrada, nego i u obnovi poruaenih dielova zemlje . Takoer izravno po odluci vlade NDH sagraeno je niz zgrada za javna okupljanja (tkz.  graevine za skupne do~ivljaje odnosno  Prosvjetna ognjiata ) od kojih e u Kreaevu biti napravljena  Hrvatska itaonica (pod arhitektom Aleksanderom Freudenreichom), a u Bosanskom Brodu  Hrvatski dom (arhitekt Ivo }upan). Ono ato ih obilje~ava te graevine je odsutnost neoklasicisti kog monumentalizma i o igledna bliskost sHeimatstilom, pri emu se ipak nastojalo stilski i izra~ajno pribli~iti lokalnom tradicijskom graditeljskom duhu. Tijekom 1944. godine zavraen je natje aj Ministarstva skrbi za postradale krajeve pri emu su izabrani uzorci kua i gospodarskih zgrada koje bi se imale graditi tijekom obnove. Pri tome je izabran i tip tkz.  dinarskog sela koji se najveim dijelom odnosi na BiH. Na kraju se mo~e zaklju iti da je kontinuitet arhitektonskog rada i urbane gradnje na podru ju NDH, a time i u Bosni i Hercegovini nije prekinut, dapa e unutar rata dosta toga je i napravljeno i izgraeno, ali ostalo je u granicama skromnih financijskih mogunosti NDH zbog rata uope, ali i ratnog nasilja i zlo ina koje je ona svojom politikom terora i stvaranja monoetni ke dr~ave sama inaugurirala.  Hrvatska historiografija o tom problemu je izuzetno siromaana. Jedini je zna ajni iskorak napravio Kreaimir Galovi u svom radu  Arhitektura u NDH 1941.-1945. u zborniku radova  Hrvatska arhitektura u XX stoljeu . Neato ranije autor se sli nim problemom bavio i u asopisu Vijenac (isti naslov kao i u zborniku) koji je izaaao u etiri nastavaka tijekom studenog i prosinca 2002. godine. http://www.matica.hr/vijenac/227/Dom,%20krv,%20tlo/ (20. IX. 2015.)  Mira, KOLAR-DIMITRIJEVI, Hrvatsko gospodarstvo u NDH, asopis za suvremenu povijest, br. 3., 1995., 527-542.  Hrvatski dr~avni arhiv (HDA), fond 219., Ministarstvo prometa i javnih radova  Odjel za javne radove (MPIJR-OJR), kut. 133., br. 10903.  HDA, fond 219., MPIJR-OJR, kut. 133., 1990/42. - }upa Vrhbosna  iskaz nekretnina izvlastbene osnove.  Marijan, BO}IN, Moderna arhitektura i Hrvatska, Hrvatska smotra, god. X., br. 5-6., 1942., 304.  Krunoslav, JURI`I, Urbanizam u Hrvatskoj, Naaa domovina Nezavisna Dr~ava Hrvatska, I., Zagreb, 1943., 584.  HDA, fond 219., MPIJR-OJR, kut. 136., 18.828/942.  izgradnja silosa i ind. kolosjeka.  HDA, fond 219., MPIJR-OJR, kut. 178., 23.065/1944.  silos izgradnja elija  Mostar.  HDA, fond 219., MPIJR-OJR, kut. 138., 30.240/1942.  plan izgradnje poate  temelji  Banja Luka.  HDA, fond 219., MPIJR-OJR, kut. 154., 30.071/1941.  projekt keja u obalnih cesta uz rijeku Vrbas  Banja Luka.  GALOVI, Arhitektura u NDH (1941.-1945.), n. dj., 176.  HDA, fond 219., MPIJR-OJR, kut. 149., 16.191/1943.  elaborat o obnovi za zgradi Upraviteljstva P.B.B.  Sarajevo.  HDA, fond 219., MPIJR-OJR, kut. 174., 16.646/1944.  inter. paviljon dr~. bolnice izgradnja i adaptacija  Banja Luka  GALOVI, Arhitektura u NDH (1941.-1945.), n. dj., 176., JURI`I, Urbanizam u Hrvatskoj, n. dj., 584.  JURI`I, Urbanizam u Hrvatskoj, n. dj., 584.  Kreaimir, GALOVI, Arhitektura u NDH (1941.-1945.), Zbornik Hrvatska arhitektura u XX stoljeu, Zagreb, 2010., 190.  Aleksander. FREUDENREICH, Prosvjetna ognjiata  priru nik za poticanje na graenje, osnivanje i izgradnju dru~tvenih domova s dvoranama u Hrvatskoj, Zagreb, 1943. (karta s mjerama i popisom izgraenih domova u NDH).  Obnova sela i seliata diljem Bosne i Hercegovine, Spremnost, br. 157., 1944., 8.     PPPPQTLTTT:UU@UϹp]pFp-0hOQh&b00JB*\]fHphq -jh&b00JB*UfHphq $h.F0JB*fHphq $h&b00JB*fHphq h&b0B*fHphq &hP hGB*fHphq hGB*fHphq *hOQ0J6B*\fHphq *h7=e0J6B*\fHphq 3jh7=e0JB*U\]fHphq @UUU V^V`V(W*W,WWWWX X(XJXvX^YԾԤt`O`O>`O`O h.FB*fHphq h&b0B*fHphq &h4{h&b0B*fHphq 3jhv/0JB*U\]fHphq *hv/0J6B*\fHphq 3jhW)o0JB*U\]fHphq *hW)o0J6B*\fHphq *hT0J6B*\fHphq *h&b00J6B*\fHphq ^Y`YYYYZ[t[[z^^^^^^ _&_d_n____<`>`òááÊtaP`b`d```````aazaaabbb b8bBbVbbbbbdʣvbQ hB*fHphq &h:(sh1B*fHphq -jh:(s0JB*UfHphq *h:(sh:(s0JB*fHphq *h:(sh:(s0JB*fHphq h&b0B*fHphq &h:(sh:(sB*fHphq h.FB*fHphq h:(sB*fHphq dee"ffgJghg|g(h*h,h4h6h8h:j`jnjkƵƵƤƐq`VRG:Gh:[hNT6B*phh:[hNTB*phhNTjhNT0JU hsh:CJOJQJ^JaJh:CJOJQJ^JaJ h:(sB*fHphq &h:(sh3dB*fHphq h.FB*fHphq hOQB*fHphq hQB*fHphq hB*fHphq -jh0JB*UfHphq *h,h.h0h2h4h6hklmnZo:ppqdrHsstubvv$a$gd&b0gd&b0$a$gda3$a$gdtC4$a$gdv/$a$gd:[$dh7$8$H$a$gdskklA@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisaBOB :'apple-converted-space0X@0 :' Istaknuto6]>@> P Tekst fusnoteCJaJ>&@!> P Referenca fusnoteH*5! bIx .+ <0[7E.+/)?^_`wapqyz{|8  56:;{ ."/"0"1"2"3"4"5"$q$$e%%7&&&L'''l((K)z))*+ +"+#+%+&+(+)+++,+/+00000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0y0@0y0@0y0@0y0y0X0ayz{|8 :{/"0"1"2"3"4"5"$q$$e%7&&L'''l(K)z))*+/+{0X{0{0s0s0s0s0{0{0{0{0 {0 {0 @0@0H{0{0 00H{0{0{0 {0 {0{0{0{0 {0 hj{0{0 {0{0{0{0{0 0 0 T n@6")0P@U^Y>`dkx(z !"$%&>?@ABDFp*hv(z#CE&zLc  m; /+ /+>*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName `n2 La Corbusiera ProductIDdfqx @KO U  4 = >IJXSZ[gy ilw|}Q[&ho]ijx(\ _ ""5"""Y$[$$$Q%\%%%&&(((())\*f* + + + +"+"+#+#+%+&+(+)+++,+/+>?]`vw`aoqy|78   469;z{ -"5"7"$$p$s$$$d%g%%%6&9&&&&&K'N'''''k(n(((J)M)y)|)))**+ + +"+"+#+#+%+&+(+)+++,+/+?`wq|6:5"%%)) + +"+"+#+#+%+&+(+)+++,+/+qx5" + +"+"+#+#+%+&+(+)+++,+/+ xdcE"HGHgD P w:[GpwEyV,=/v/&b0E0a3%4tC4cE.Fq$KLGLkfOOQTNT,tTUY4EZ#\3d7=e3ShpkzkZm{mW)olr"s:(st?xcy4{|~+L~8w=B]C8G^maQ+U'h=`>Vmhav8(1s|d&:' V5~8:Ti x6%`Qs7FYbVqZ@xxxxd .+ *NUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialkMinionPro-RegularTimes New Roman"19g: >>4$"$"2HP ?:'2 PRIJAVA ZA: PCPCOh+'0l  ( 4 @LT\dPRIJAVA ZA: PCNormalPC3Microsoft Office Word@vA@&4'@Pq՜.+,0 hp  MZO>$"  PRIJAVA ZA: Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUVWXZ[\]^_`bcdefghkRoot Entry Fqm1TableH!WordDocument*SummaryInformation(YDocumentSummaryInformation8aCompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q