Naslov
Istraživanja paleookolišnih promjena i recentnih uvjeta u speleološkim objektima – od Velebita do zadarskih otoka
(Research of paleoenvironmental changes and recent conditions in the caves - from Velebit mountain to the Zadar islands)

Autori
Surić, Maša ; Lončarić, Robert ; Lončar, Nina ; Buzjak, Nenad ; Bajo, Petra ; Drysdale, Russell ; Hellstrom, John

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Orešić, Danijel ; Cvitanović, Marin - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2015

Skup
6. hrvatski geografski kongres. Integrativna i primijenjena istraživanja u prosotoru

Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 29.09.2015. - 02.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
paleoklimatske promjene; izotopne metode; sige; spilje; sjeverna Dalmacija
(paleoclimatic changes; isotope methods; speleothems; caves; northern Dalmatia)

Sažetak
Rekonstrukcija paleookolišnih promjena temeljni je preduvjet za predviđanje posljedica koje će donijeti prirodne i antropogene klimatske promjene. Među brojnim "arhivima" kao što su led, morski i jezerski sedimenti, prapor i dr. koji svojim fizikalnim, kemijskim i biološkim značajkama bilježe promjene u okolišu, posebno se izdvajaju sige. Ti se sekundarni karbonatni sedimenti talože u stabilnim spiljskim uvjetima, te se varijacije njihovih izotopnih vrijednosti (18O/16O i 13C/12C) mogu koristiti kao pokazatelji paleoklimatskih i paleookolišnih uvjeta. Osim rasprostranjenosti na gotovo svim područjima koja nisu obuhvaćena istovrsnim istraživanjima na jezgrama leda i dubokomorskih sedimenata, najveća je prednost siga to što se mogu vrlo precizno datirati radiometrijskim metodama (14C i U-Th). Sige se talože iz prokapnice koja ima atmosfersko porijeklo, te se na taj način informacije s površine inkorporiraju u spiljski karbonat. Pri tome je poželjno da se taloženje kalcita odvija u izotopnoj ravnoteži s prokapnicom, kako bi na izotopni sastav utjecala jedino temperatura u vrijeme taloženja. Hrvatski krš obiluje speleološkim objektima na različitim nadmorskim visinama i klimatskim pojasevima, a istodobno se nalazi na razmeđi kontinentskog dijela Europe i Sredozemlja, zbog čega je zanimljiv ne samo u regionalnim već i globalnim razmjerima istraživanja kvartarnog okoliša. S ciljem rekonstrukcije paleookolišnih promjena na sjevernodalmatinskom području, u razdoblju 2012.-2015. provedena su istraživanja spilja i siga na transektu od zadarskih otoka do vršne zone Velebita – u Strašnoj peći na Dugom otoku (74 m n.m.), u Manitoj peći u kanjonu Paklenice (570 m n.m.), te u Spilji u Zubu Buljme (1250 m n.m., NP Paklenica). U ovakvim istraživanjima poželjno je pratiti recentne mikroklimatske elemente na površini i u spiljama te uvjete taloženja modernog kalcita, jer se kreće s pretpostavkom da su u određenom objektu u prošlosti vladali (ne)ravnotežni uvjeti taloženja kao i danas. Praćenjem načina i intenziteta prokapavanja (drip-loggerima), izotopnim analizama oborina i prokapnice (δ18O i δ2H) i recentnog kalcita (δ18O i δ13C), odabrane su sige iz Manite i Strašne peći na kojima se nastavljaju istraživanja kvartarnih promjena. To su sige koje su taložene i) u dijelovima kanala sa stabilnim spiljskim mikroklimatskim uvjetima (minimalne temperaturne amplitude), ii) iz dobro homogenizirane prokapnice (minimalne izotopne varijacije) iii) ujednačenog režima kapanja. U Spilji u Zubu Buljme unatoč tome što su ispunjena zadnja dva uvjeta, sezonske temperaturne razlike (ΔT=5, 3 °C) onemogućuju daljnje istraživanje. Iz sige iz Strašne peći će se uz paleoklimatski zapis pokušati dobiti i uvid u paleoseizmičku aktivnost. Sigama iz Manite peći je radiometrijskim metodama 14C i U-Th određen raspon rasta u razdobljima 106-46 ka i 13-5 ka. Varijacije δ18O i δ13C vrijednosti generalno se podudaraju sa zapisima iz grenlandske ledene jezgre (NGRIP) te siga sjevernoalpskih spilja i turske spilje Sofular u kojima su topli interstadijali obilježeni višim δ18O, a hladni stadijali nižim δ18O vrijednostima. Istovremeni trend, ali suprotnog predznaka zabilježen je u izraelskim spiljama Soreq i Pequin, te talijanskoj spilji Corchia što se pripisuje većoj količini oborina tijekom toplijih razdoblja što snižava δ18O vrijednost. Varijacije ugljikovih izotopa, tj. porast δ13C vrijednosti s -7‰ na 0‰ (VPDB) u obje sige, ukazuje na na pogoršanje klimatskih uvjeta na prijelazu iz interglacijala u glacijal.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA