Pregled bibliografske jedinice broj: 779303
Interdisciplinarna istraživanja sedrene špilje Miljacka III u kanjonu rijeke Krke
Interdisciplinarna istraživanja sedrene špilje Miljacka III u kanjonu rijeke Krke // Znanstveno-stručni skup "Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj". Program i knjiga sažetaka / Marguš, Drago (ur.).
Šibenik: Nacionalni park Krka, 2015. str. 34-34 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 779303 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interdisciplinarna istraživanja sedrene špilje Miljacka III u kanjonu rijeke Krke
(Interdisciplinary research of tufa cave Miljacka III in the canyon of the river Krka)
Autori
Buzjak, Nenad ; Kovač Konrad, Petra ; Lacković, Damir ; Pikelj, Kristina ; Ozimec, Roman
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstveno-stručni skup "Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj". Program i knjiga sažetaka
/ Marguš, Drago - Šibenik : Nacionalni park Krka, 2015, 34-34
ISBN
978-953-7406-38-7
Skup
Znanstveno-stručni skup "Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj"
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 28.09.2015. - 03.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
špilja Miljacka 3; podvodne sige; NP "Krka"
(Milacka 3 cave; phreatic speleothems; Krka National Park)
Sažetak
Špilja Miljacka III (Špilja pod slapom) smještena je u koritu kanjona Krke 180 m uzvodno od Miljačkog mlina. Oblikovana je u sedrenom tijelu vjerojatno holocenske starosti, širine do 29 m i duljine veće od 100 m. Posebnost je njena, za špilje u sedri neuobičajena, velika duljina od 112 m. Za razliku od singenetskih polušpilja koje nastaju u zoni vodopada i slapova istovremeno s taloženjem sedre, Miljacka III nastala je širenjem pukotina u sedri i duž kontakta s matičnom stijenom na što ukazuje i njena pukotinska morfologija. U potopljenom dijelu po stjenkama kanala talože se sedimenti koji podsjećaju na meteorske freatske speleoteme (podvodne sige) iz Špilje u kamenolomu Tounj, a nastali su u potpuno potopljenim (freatskim) kanalima. Budući da su freatski sedimenti špilje Miljacka taloženi i na već postojećim stalaktitima koji nastaju u vadoznim uvjetima, može se pretpostaviti da je špilja prolazila kroz više etapa izmjene vadoznih i freatskih uvjeta. Na to upućuju i mikroreljefni oblici u kanalima. Duž kanala se taloži krupan klastični sediment, uglavnom pijesak s varijabilnim udjelima šljunkovite i muljevite frakcije, a izmjena granulometrijskog sastava u vezi je s hidrodinamičkim uvjetima. S obzirom da u sedimentu prevladavaju komadići trošene sedre dominantni mineral je kalcit. Prilikom istraživanja 2010. godine uočene su neobične organske formacije za koje je morfološka analiza utvrdila da se radi o antozojskom tipu bakterijskih kolonija, koje su utvrđene u nekoliko speleoloških objekata u svijetu, najviše na području Dinarida. Špilja Miljacka III sa svojim značajkama predstavlja izuzetno vrijedan element georaznolikosti doline Krke koji bi trebalo nastaviti istraživati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Hrvatski prirodoslovni muzej