Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 779018

Uporabna vrijednost samoniklog bilja Ščitarjeva i okolice


Božić, Ružica
Uporabna vrijednost samoniklog bilja Ščitarjeva i okolice, 2015., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 779018 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Uporabna vrijednost samoniklog bilja Ščitarjeva i okolice
(Use value of wild plants in Šćitarjevo)

Autori
Božić, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2015

Stranica
40

Mentor
Dujmović Purgar, Dubravka

Ključne riječi
samoniklo bilje; Šćitarjevo; uporabna vrijednost
(wild plants; Šćitarjevo; use value)

Sažetak
Šćitarjevo je naselje u gradu Velike Gorice Zagrebačke županije. U Šćitarjevu se nalazio od 1. do 4. st. poslije Krista rimski grad Andautonija. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima poznato je da se Andautonija protezala na prostoru veličine 1000 metara u smjeru sjever - jug i 400 metara u smjeru istok – zapad te da je imao kamenom opločene ulice, kanalizaciju, stambene četvrti, javne zgrade i nekropole. Rimljani su pridavali veliki značaj kulturi ishrane i hrani općenito te je poznato kako su koristili mnoge začine, od kojih se neki i danas koriste kao što su papar, lovor, peršin, vlasac, češnjak te drugi. Izložbeni tekstovi na području arheološkog parka Andautonije govore o mnogostrukoj uporabi velikog broja biljaka koje su se osim u ishrani koristile kao sastavni dio kozmetičkih pripravka za njegu kože, u terapijske svrhe, kao parfumerijski materijal, te za liječenje raznih tegoba. Tijekom terenskih istraživanja koja su provedena tijekom vegetacija 2015. godine prikupljen je biljni materijal koji je herbariziran i determiniran. Prikupljeno je 28 biljnih vrsta. Na lokaciji Šćitarjeva (livada) pronađeno je 10 biljnih vrsta, u Sasima (nasip) šest vrsta, u Leknenu (rub šume) pet vrsta, Leknenu (livada) četiri vrste, te u Šćitarjevu (močvarno područje), Sasima (rub šume) i Leknenu (nasip) po jedna biljna vrsta. Na istraživanim površinama dominiraju hemikriptofiti (68 %) i zeljaste trajnice (89 %). Najviše prikupljenih biljnih vrsta pripada euroazijskom flornom elementu (45 %), te ih se najviše koristi u ljekovite svrhe (31 %) i u prehrani (26 %).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Dubravka Dujmović Purgar (mentor)


Citiraj ovu publikaciju:

Božić, Ružica
Uporabna vrijednost samoniklog bilja Ščitarjeva i okolice, 2015., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
Božić, R. (2015) 'Uporabna vrijednost samoniklog bilja Ščitarjeva i okolice', diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Bo\v{z}i\'{c}, Ru\v{z}ica}, year = {2015}, pages = {40}, keywords = {samoniklo bilje, \v{S}\'{c}itarjevo, uporabna vrijednost}, title = {Uporabna vrijednost samoniklog bilja \v{S}\v{c}itarjeva i okolice}, keyword = {samoniklo bilje, \v{S}\'{c}itarjevo, uporabna vrijednost}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Bo\v{z}i\'{c}, Ru\v{z}ica}, year = {2015}, pages = {40}, keywords = {wild plants, \v{S}\'{c}itarjevo, use value}, title = {Use value of wild plants in \v{S}\'{c}itarjevo}, keyword = {wild plants, \v{S}\'{c}itarjevo, use value}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font