Naslov
Površinski sediment dna istočnog dijela Jadranskog mora (Hrvatska)– raspored, porijeklo i transport
(Surface seabed sediment of the Eastern Adriatic Sea (Croatia) – distribution, origin and transport)

Autori
Pikelj, Kristina ; Juračić, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 5. Hrvatskog geološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem / Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 212-213

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
karbonatno-siliciklastični; miješani; sediment; Jadransko more
(carbonate-siliciclastic; mixed; sediment Adriatic Sea)

Sažetak
Jadransko more je polu-zatvoren, mikro-plimni dio Sredozemlja, u kojem su morfološke karakteristike bazena, razlike u građi i donosu materijala s istočne i zapadne strane, te fluktuacije morske razine tijekom pleistocena uvjetovale veliku raznolikost taložnih okoliša na relativno malom prostoru. Istočna strana Jadranskog mora je u najvećoj mjeri obrubljena strmom, stjenovitom i razvedenom obalom građenom uglavnom od mezozojskih karbonata (>90% duljine obale, PIKELJ et al., 2013). U manjoj mjeri (~6% duljine obale ; PIKELJ et al., 2013) je u građi obale zastupljen eocenski fliš kao i pridružene pleistocenske i kvartarne naslage. Krška obilježja obale i zaleđa uzrok su slabo razvijene mreže krških rijeka, te u odnosu na duljinu obale malog i lokaliziranog donosa terigenog materijala u more. Radi slabog donosa siliciklastičnog materijala i time njegove male brzine sedimentacije, može se pretpostaviti da je istočni dio Jadranskog mora osebujan taložni prostor u kojem bi udio biogenih čestica u površinskom sedimentu mogao biti značajan. Cilj ovog istraživanja bio je dobiti opću sliku o tipovima i rasporedu površinskog sedimenta dna istočne strane Jadranskog mora, odrediti porijeklo i mehanizme njegovog taloženja, te zakonitosti koje uvjetuju taj raspored. Prvih 5 cm površinskog sedimenta uzorkovano je na 248 lokacija na šelfnom području od Savudrije do crnogorske granice na dubinama dna do 155 m. Granulometrijski sastav sedimenta određen je kombiniranom tehnikom mokrog sijanja i sedigrafa. Semikvantitativni mineralni sastav određen je difrakcijom rtg zraka na praškastom uzorku, a udio karbonatne komponente u sedimentu određen je volumetrijski. Krupno-zrnate (pjeskovite i šljunkovite) frakcije sedimenta pregledane su pod mikroskopom kako bi se ustanovio udio i sastav skeletnih i neskeletnih zrna. Za karakterizaciju miješanih sedimenata upotrijebljena je Mountova klasifikacija (MOUNT, 1985). Dobiveni rezultati statistički su obrađeni pomoću metoda korelacije i analize glavnih komponenti. Na dnu istočno-jadranskog šelfa prevladava krupnozrnati i pretežito miješani (87, 5%) karbonatno-siliciklastični sediment, uglavnom pijesak. Karbonatna komponenta je zastupljena u rasponu 10-99%. U najvećoj mjeri je biogenog porijekla i zastupljena u krupno-zrnatoj frakciji, a čine je uglavnom recentni i subrecentni bioklasti. Sastav bioklasta pokazuje dominaciju ljuštura školjkaša, puževa, mahovnjaka, foraminifera i crvenih algi, a manje su zastupljeni ostaci bodljikaša, kolutićavaca, člankonožaca i spužvi. Na temelju dominacije pojedine skupine skeletnih zrna u uzorcima, definirane su tri prisutne skeletne zajednice: foramol, briomol i rodalgal, karakteristične za karbonate izvan tropa. U karbonatnoj frakciji dominira nisko-magnezijski kalcit nad visoko-magnezijskim kalcitom i aragonitom, također odlika hladno-vodnih karbonata. Manji dio karbonatne komponente je terigen, a čine ga litoklasti prepoznati u šljunkovitoj frakciji. S obzirom na dobru zaobljenost i dubinu na kojoj su nađeni (ispod valne baze), pretpostavlja se da su takvi litoklasti reliktni, taloženi i oblikovani za niže razine mora. Siliciklastična komponenta je terigenog porijekla i sastoji se od kvarca, muskovita, plagioklasa, amfibola, piroksena, te minerala glina. Najveći dio siliciklastične komponente nalazi se u sitnozrnatoj frakciji, a dobiven mineralni sastav ukazuje na fliške naslage kao izvorište. Recentni dio takvog materijala dolazi djelomično rijekama, a djelom je posljedica direktnog transporta u more nakon abrazije i denudacije. Pretpostavlja se da je dio siliciklastičnog materijala nastao trošenjem u subaerskim uvjetima izloženih fliških naslaga u vrijeme niže razine mora, te da su izvorišno područje i istaloženi materijal nakon transgresije ostali ispod razine mora. Dio siliciklastične komponente čini dobro sortirani reliktni kvarcni pijesak uzorkovan u području otvorenog mora. Na raspored i tip sedimenata u istraživanom području znatan utjecaj imaju valovi, a morske struje i struje morskih mijena su od manjeg značenja. Krupno-zrnati biogeni karbonatni materijal nastaje na svim dubinama, ispod i iznad valne baze. Sitno-zrnati, uglavnom siliciklastični materijal djelovanjem valova biva resuspendiran i taložen u dublje dijelove, ispod valne baze. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da je istočno-jadranski šelf neravnotežni miješani karbonatno-siliciklastični šelf, sa značajnom produkcijom karbonatnog materijala izvan tropskog pojasa. Sediment koji ga prekriva mješavina je karbonatnog, siliciklastičnog, terigenog i biogenog, te recentnog i subrecentnog materijala. Miješanje sedimenata odraz je slabog terigenog donosa i time male brzine sedimentacije, te intenzivne bioturbacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA