Naslov
Aktivnosti Odsjeka za zaštitu geološke baštine
(Activities of the Geoheritage Protection Section)

Autori
Galović, Lidija ; Bošnjak Makovec, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka 5. hrvatskog geološkog kongresa / Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 87-87

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
interaktivna izložba ; promocija znanosti ; geobaština ; geokonzervacija
(interactive exhibition ; science promotion ; geoheritage ; geoconservation)

Sažetak
Odsjek za zaštitu geološke baštine Hrvatskog geološkog društva (HGD) u razdoblju između Dana planete Zemlje (22. travnja) i Međunarodnog dana biološke raznolikosti (22. svibnja) već tri godine promiče geologiju kao znanost u osnovnim i srednjim školama kroz interaktivnu izložbu „Upoznaj Zemlju – Zaviri u mikroskop!’’. S obzirom da je geologija jedina prirodna znanost koja nije zastupljena samostalnim predmetom u nastavnom programu hrvatskih osnovnih i srednjih škola, Odsjek za zaštitu geološke baštine HGD-a pokrenuo je u proljeće 2013. godine promicanje geologije kao znanosti. U radu sudjeluju geolozi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Rudarsko- geološko-naftnog fakulteta, Hrvatskog geološkog instituta, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, INA – Industrije nafte, d.d., Državnog zavoda za zaštitu prirode, umirovljenici, studenti geologije i nezaposleni geolozi, sve članovi Hrvatskog geološkog društva. Priznanje Izložbe jest dobivanje Uputnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, a na preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje, da izložba „Upoznaj Zemlju – Zaviri u mikroskop!’’ bude dio u kurikulumima nastave (preporučeni dodatak nastavnom programu). Pored interaktivne izložbe „Upoznaj Zemlju − Zaviri u mikroskop!’’ članovi Hrvatskoga geološkog društva promiču geologiju i na međunarodnim projektima popularizacije znanosti, kao što je Znanstveni piknik. Aktivnostima Odsjeka za zaštitu geološke baštine nastoji se istaknuti značaj geologije kao temeljne znanosti od strateškog značaja i da je to jedina prirodna znanost koja nije zastupljena samostalnim predmetom u školstvu. Naime, 1946. godine su u gimnazijama ukinuti predmeti geologija s paleontologijom i mineralogija s petrografijom, a dijelovi tog gradiva uvršteni su u nastavne programe predmeta geografija i biologija te dijelom kemija (KOCHANSKY-DEVIDÉ, 1970). Izložbom „Upoznaj Zemlju − Zaviri u mikroskop!’’ promičemo hrvatsku geološku baštinu i promičemo geologiju kao znanost, osvještavajući mlađe naraštaje o značaju geologije i njezine prisutnosti u svakodnevnom životu. Kroz interaktivan rad s djecom potičemo njihov istraživački duh i podučavamo ih kako zaštiti i očuvati geobaštinu. Članovi Odsjeka za zaštitu geološke baštine svojom aktivnošću pridonose ostvarenju učinkovite zaštite geološke baštine i njenom promicanju. Danas su u Hrvatskoj zaštićena 420 područja u različitim kategorijama, od kojih je 50 geoobjekata/ geolokaliteta i to 49 u kategoriji „spomenik prirode’’ i 1 u kategoriji „posebni rezervat’’ što čini oko 12 % od ukupnog broja zaštićenih područja. 8 kao nacionalni park i 11 kao park prirode (podaci preuzeti 28.4.2015. s www.mzoip.hr/hr/priroda). Dana 23. travnja 1999. godine Papuk je zaštićen kao Park prirode zbog izuzetne geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine, a 2007. godine je, kao prvo takvo područje u Hrvatskoj, dobio status geoparka (www.papukgeopark.com). U novije vrijeme (2012.g.) preventivno je zaštićen Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru i pokrenut je postupak njegove trajne zaštite. Trajno su zaštićene Vrgoračke kamene kugle 2011. g. Tijekom geološke prošlosti život koji se pojavio na Zemlji prošao je mnoge promjene i ostavio trag na okolišu u kojem živimo. Dokazi evolucije pohranjeni su u stijenama, a kako bismo saznali što više o nekadašnjem životu na Zemlji neophodno je pojedine značajne stijenske zapise proučavati i sačuvati za buduće generacije. Često se u nepovrat gube dokazi o nastanku našeg planeta, evoluciji biljnog i životinjskog svijeta i čovjeka. Svjesni činjenice da je geološka baština dio cjelokupne čovjekove baštine, i to najstarija, potrebno joj je pridati jednaku pozornost kao i drugim dijelovima baštine i odgovarajuće ju zaštititi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA