Naslov
Kriteriji determinacije sarmatskih naslaga u odabranim istraživačkim bušotinama Savske depresije
(Criteria for determination of Sarmatian sediments in selected exploratory wells in Sava Depression)

Autori
Majstorović Bušić, Ana ; Sremac, Jasenka ; Velić, Josipa ; Malvić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 5. hrvatskog geološkog kongresa / Horvat, M. ; Wacha, L. - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 154-155

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
sarmat; istraživačke bušotine; Savska depresija
(Sarmatian; exploratory wells; Sava Depression)

Sažetak
Sarmat je kat tijekom kojeg je započela izolacija Paratethysa zbog prekida veze s Mediteranom i Indopacifikom. Dio je srednjeg miocena i trajao je u razdoblju od 13 do 11, 5 mil. godina. Izolacija Paratethysa očituje se pojavom izrazito endemske faune i smanjenom broju stenohalinih vrsta (PAPP et al., 1974, PILLER et al, 2007, BAKRAČ et. al., 2012). Tijekom miocena područje Sjeverne Hrvatske paleogeografski pripada jugozapadnom rubu Središnjeg Paratethysa, a u geotektonskom smislu dio je Panonskog bazenskog sustava (RÖGL, 1998 ; PAVELIĆ, 2005 ; MALVIĆ, 2012). Panonski bazenski sustav je okružen Alpama , Karpatima i Dinaridima. Sastoji se od niza manjih bazena i depresija. U Hrvatskoj (hrvatski dio PBS-a, HPBS) su to Murska, Savska, Dravska i Slavonsko-srijemska depresija. Savska depresija je smještena uz sam jugozapadni rub Panonskog bazenskog sustava. U radu je dan pregled taložnih okoliša i mogućnosti razlikovanja sarmata od krovinskih i podinskih naslaga. Sarmatske taložine odlikuju se vrlo sličnim litologijama s nešto većim promjenama u priobalnim taložnim okolišima na relativno malom prostoru. U priobalnom okolišu osim sarmatskih nalazimo i pretaložene badenske fosile. Često u podini nalazimo konglomerate, a tamo i petrografski sastav ukazuje na jaki kopneni utjecaj i taloženje u plitkoj sredini. Nadalje, u lagunarnim okolišima ograničena veza s otvorenim morem očituje se u fosilnoj zajednici, a sedimenti su sitnozrnatiji. U okolišu dubljeg mora sedimentacija samoga sarmata, ali i podinskih naslaga gornjeg badena te krovinskih donjega panona je vrlo slična. Vidljiv je postupan prijelaz iz marinskog u bočati okoliš, te nema vidljive regresije u vršnom dijelu badenskih naslaga (VRSALJKO et al., 2006). Kada razmatramo bušotinske podatke primjećujemo kako je sarmat vrlo rijetko prepoznat i izdvojen kao zasebni kat unutar HPBS-a. Nadalje, u tom prostoru EK-marker Rs7 predstavlja regionalnu, približnu kronostratigrafsku, granicu između sarmata i donjeg panona, naravno kada je prepoznat unutar neprekinutog slijeda sedimenata prema karakterističnom obliku na krivulji specifične otpornosti (npr. VELIĆ, 2007 ; VRBANAC, 2002). Glavni problem u odredbi sarmatske starosti iz bušotinskih podataka je mali broj dostupnih jezgara dokazane starosti i malobrojne paleontološke analize. Na slici 1 prikazane su pregledane bušotine Savske depresije s dostupnim jezgrama oko EK-markera Rs-7 (***). Podaci većine bušotina je iz pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća te neke popisane jezgre više nisu dostupne. U razmatranje su uzete i dvije novije bušotine, ovdje označene brojevima 15 i 17, u kojima je sarmat određen na temelju uzoraka iz isplake. Od odabranih jezgara napravljeni su izbrusci, no zbog glinovite osnove i izražene laminacije nije bilo moguće to napraviti u svim jezgrama. Sarmat je mikropaleontološki određen unutar litološki laminiranih, kalcitnih i pretežno glinovitih lapora. Na izbruscima su uočene ravne površine lamina, i u većem broju lamine neravnih površina što ukazuje na cijanobakterijske korice (stromatoliti). Također je opisan i gusti mikrit bez vidljive laminacije. Organska tvar je rapršena ili orijentirana usporedno s laminama. U napravljenim izbruscima fosili su rijetki i teško prepoznatljivi. Česti su presjeci ostrakoda tankih ljušturica, te rijetki presjeci neodredivih staklastih foraminifera i globule pirita. Opisani litofacijes, ali bez provodnih fosila, često je uočen iznad jezgara s dokazanim badenom. Analogijom se zaključilo kako su facijesno slični intervali opaženi kod istraživanja također sarmatske starosti. Nadalje litološki su opisani konglomerati i biokalkareniti unutar kojih nalazimo pretaložene krhotine lithotamnija, planktonskih i bentičkih foraminifera, školjkaša te bodljikaša. To je vjerojatno badenska zajednica pretaložena u sarmatskim naslagama, a u u pojedinim uzorcima pronađeni su i izvorno sarmatski fosili. Pretaložavanje badenskih sedimenata dodatno otežava prepoznavanje sarmata, pogotovo jer se radi o litološki sličnim stijenama. Na temelju litofacijesnih i biofacijesnih karakteristika uočenih intervala, može se zaključiti da su sarmatski sedimenti pregledanih uzoraka taloženi dijelom u mirnom zaštićenom plitkomorskom okolišu (laguna), gdje je bilo moguće i pretaložavanje starijih naslaga. U dubljem dijelu depresije u mirnije okoliše povremeno su donašane manje količine karbonatnog i siliciklastičnog detritusa iz priobalnih plićaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Znanstveni odbor bio je međunarodni.

POVEZANOST RADA