Naslov
Količina akrilamida u pitkoj vodi i odabranim namirnicama te procjena njegove toksičnosti biotestovima na slatkovodnim organizmima
(Quantities of acrylamide in drinking water and selected foodstuff with assessment of its toxicity with bioassays on some freshwater organismns)

Autori
Zovko Mira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.09

Godina
2009

Stranica
105

Mentor
Bošnir, Jasna

Neposredni voditelj
Bošnir, Jasna

Ključne riječi
akrilamid / pitka voda / hrana / HPLC / Scendesmus subspicatus / Selenastrum capricornutum / Lemna minor / Daphnia magna / EC50 / NOEL
(acrylamide / drinking water / food / HPLC / Scendesmus subspicatus / Selenastrum capricornutum / Lemna minor / Daphnia magna / EC50 / NOEL)

Sažetak
Svrha ovoga rada bila je utvrditi prisutnost, a zatim i odrediti količine akrilamida u uzorcima pitke vode i hrane primjenom sofisticiranih analitičkih tehnika (HPLC i LC-MS). Također, u ovom su istraživanju provedeni biotestovi na zelenim algama Scendesmus subspicatus, Selenastrum capricornutum, vodenoj leći Lemna minor i vodenom račiću Daphnia magna u cilju procijene potencijalno štetnog djelovanja akrilamida na vodeni ekosustav, na temelju učinka na slatkovodne organizme. Rezultati ukazuju da se akrilamid nalazi u uzorcima pitke vode koja je prethodno obrađena poliakrilamidom u postupku flokulacije. Osim pitke vode, značajan izvor akrilamida za ljudsku populaciju jesu namirnice s visokim sadržajem ugljikohidrata, termički procesirane pri temperaturama višima od 120 °C. Primijenjena metoda pripreme (ekstrakcija na krutoj fazi – SPE), kao i analitičke tehnike za kvantitativno određivanje akrilamida (HPLC i LC-MS) pokazale su se prikladne za provođenje rutinskih analiza u uzorcima pitke vode i hrane. Na temelju podataka o dnevnom unosu akrilamida te usporedbom podataka iz studija o toksičnim učincima na nervnom sustavu čovjeka, može se zaključiti kako je količina akrilamda u obrađenim odabranim uzorcima (kruh i pitka voda) daleko ispod štetne. Biološki testovi toksičnosti pokazali su da je akrilamid toksičan za alge Scenedesmus subspicatus i Selenastrum capricornutum (razred 2), dok se za biljku Lemna minor vodenog račića Dapnia magna pokazao slabo toksičnim (razred 1). Također, analizirajući rezultate biotestova provedenih na algama (EC50), akrilamid se može svrstati u 3. skupinu tvari štetnih za vodene organizme, čime je ukazano na njegovo potencijalno štetno djelovanje na vodeni ekosustav.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Biologija

POVEZANOST RADA