Pregled bibliografske jedinice broj: 778675
Prirodne varijacije raspodjele elemenata u sedimentnoj jezgri iz Malostonskog zaljeva
Prirodne varijacije raspodjele elemenata u sedimentnoj jezgri iz Malostonskog zaljeva // 5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem Knjiga Sažetaka / Horvat, Marija ; Wacha, Lara (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2015. str. 127-127 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 778675 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prirodne varijacije raspodjele elemenata u sedimentnoj jezgri iz Malostonskog zaljeva
(Natural variations of element distribution in the sediment core from the Mali Ston Bay)
Autori
Juračić, Mladen ; Felja, Igor ; Bakić, Helena ; Romić, Marija ; Romić, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem Knjiga Sažetaka
/ Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 127-127
ISBN
978-953-6907-50-2
Skup
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
sedimenti; metali; pozadinska koncentracija; udjel karbonata; Jadran
(sediments; metals; background concentration; carbonate share; Adriatic)
Sažetak
Istočni dio Jadranske obale građen je uglavnom od karbonatnih stijena i u takvim uvjetima dominantno je kemijsko trošenje vapnenaca i dolomita. Kao posljedica toga, donos terigenog materijala u istočni dio Jadranskog mora je vrlo ograničen. Jedno od iznimaka je šire područje delte rijeke Neretve, koja teče kroz terene građene od različitih magmatskih, metamorfnih, karbonatnih i klastičnih stijena, dok u završnom dijelu toka prolazi kroz karbonatne stijene i fliš. Na taj način, znatna količina materijala je donesena u taj dio Jadranskog mora u prošlosti. U svrhu gradnje Pelješkog mosta, nekoliko istražnih bušotina je izbušeno u Malostonskom zaljevu, južno od delte rijeke Neretve (RADIĆ, 2009). Ove bušotine pokazale su debljinu sedimenata između 12 i 112 metara do osnovne stijene (BULJAN et al., 2012). Na jednoj od ovih jezgri, 96 metara dugoj, napravljene su granulometrijske analize, određivanje udjela karbonata, mineraloške analize te geokemijske analize. Vremenski raspon koji jezgra pokriva (mlađi pleistocen i holocen) i promjene okoliša koje su se odvijale na ovom području uvjetovale su varijabilni granulometrijski, mineralni i elementarni sastav i koncentracije elemenata u jezgri. Cilj ovog istraživanja je pokušati objasniti značajne prirodne varijacije vertikalne raspodjele elemenata u sedimentnoj jezgri kao posljedice promjena okoliša koje su pak vezane i na promjene razine mora. Rezultati kalcimetrijskih analiza pokazuju široki raspon udjela karbonata u uzorcima, od 1% do 95% . Granulometrijski sastav također značajno varira, od glina do pijeska. Udjel glavnih elemenata i elemenata u tragovima u sedimentu je kombinacija litološkog sastava slijevnog područja, prirodnog trošenja različitih vrsta stijena, ispiranja i riječnih pritoka. Antropogeni utjecaj (rudarenje, industrijski, urbani i turistički otpad), mogao je imati utjecaja samo na vršnih nekoliko metara jezgre. Korelacija elemenata u tragovima s karbonatima je napravljena u svrhu određivanja prirodne varijacije njihove koncentracije u okolišima s karbonatno- terigenim uvjetima sedimentacije (ovisno o promjenama razine mora tijekom kasnog pleistocena i holocena) u širem prostoru delte Neretve. S obzirom da je većina elemenata u tragovima u jezgri negativno korelirana sa karbonatima (iznimka je Sr) pokušalo se odrediti pozadinske (background) koncentracije za svaki element u tragovima u odnosu na udio karbonata u tim intervalima. Ove bi koncentracije mogle biti korištene kao background koncentracije elemenata (bez ljudskog utjecaja) u okolišima sa sličnim karbonatno-terigenim uvjetima taloženja diljem Svijeta. Literatura: BULJAN, R., POLLAK, D. & GULAM, D. (2012): Engineering properties of marine sediments in Mali Ston Bay (Croatia) based on “Mainland-Pelješac” bridge investigations.– Geol. Croatica, 65/2, 233-242. RADIĆ, J., ŠAVOR, Z., HRELJA, G. & MUJKANIĆ, N. (2009): Pelješac bridge.– Građevinar, 61, Zagreb, 801–814.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ 2504
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Mladen Juračić
(autor)
Helena Bakić Begić
(autor)
Marija Romić
(autor)
Igor Felja
(autor)
Davor Romić
(autor)