Naslov
Velika (Ceutorhynchus napi Gyllenhal, 1837) i mala (Ceutorhynchus pallidactylus Marsham, 1802) repičina pipa – biologija, ekologija i suzbijanje
(Rape (Ceutorhynchus napi Gyllenhal, 1837) and cabbage (Ceutorhynchus pallidactylus Marsham, 1802) stem weevil – biology, ecology and control)

Autori
Juran, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.05

Godina
2015

Stranica
217

Mentor
Gotlin Čuljak, Tanja

Ključne riječi
velika repičina pipa (Ceutorhynchus napi); mala repičina pipa (Ceutorhynchus pallidactylus); uljana repica (Brassica napus subsp. oleifera); dinamika populacije; životni ciklus; suzbijanje
(rape stem weevil (Ceutorhynchus napi); cabbage stem weevil (Ceutorhynchus pallidactylus); oilseed rape (Brassica napus subsp. oleifera); population dynamics; life cycle; control)

Sažetak
Proljetne repičine pipe zanemareni su štetnici uljane repice iz razloga što je na području Hrvatske dostupno malo podataka temeljenih na znanstvenim spoznajama vezanih uz njihovu biologiju, ekologiju, kao i mogućnosti suzbijanja. Istraživanja u okviru znanstvenog projekta „Integrirana zaštita uljane repice za proizvodnju biodizela od štetnika“ ukazuju na značajnu štetnost ovih vrsta jer je na pojedinim lokalitetima utvrđen 100 %-tni intenzitet zaraze biljaka uljane repice. Ovo istraživanje polazi od hipoteze da se biologija velike i male repičine pipe razlikuje, što uvjetuje i različit pristup suzbijanju. Pokusi su provedeni u razdoblju od 2009. do 2012. u pet županija Republike Hrvatske na šest lokaliteta (Popovača, Lipovljani, Lipik, Varaždin, Koprivnički Bregi i Šašinovec), a imali su za cilj utvrditi pojavu odraslih oblika, jaja i ličinki, povezanost klimatskih čimbenika s pojavom i brojnosti odraslih oblika te mogućnost suzbijanja obje vrste i njihovog istovremenog suzbijanja s repičinim sjajnikom koji je ekonomski najvažniji štetnik uljane repice. Dinamika populacije odraslih oblika praćena je žutim posudama, a uzorci su uzimani prosječno jednom tjedno u razdoblju od kraja siječnja do sredine srpnja. Pojava jaja, ličinki, hodnika unutar biljke uzrokovanih ishranom ličinki, kao i broj izlaznih rupa kroz koje ličinke izlaze na kukuljenje u tlo, utvrđivana je disekcijom biljaka jednom mjesečno u razdoblju od sredine ožujka do kraja svibnja. Dinamika populacije ličinki proljetnih repičinih pipa koje padaju na tlo radi kukuljenja praćena je pomoću crnih posuda na tlu, a uzorci su uzimani prosječno jednom tjedno u razdoblju od kraja travnja do žetve uljane repice. Temeljem dobivenih podataka izrađeni su fenogrami razvoja za obje vrste. Povezanost vremena pojave i brojnosti odraslih oblika proljetnih repičinih pipa s klimatskim čimbenicima objašnjena je temeljem multiple regresijske analize uz pomoć modela „regression tree“. Istraživanje mogućnosti suzbijanja proljetnih repičinih pipa kao i mogućnost istovremenog suzbijanja s repičinim sjajnikom provedeno je, tijekom dvije godine, poljskim pokusom prema shemi slučajnog bloknog rasporeda s osam insekticidnih tretiranja i netretiranom kontrolom u četiri ponavljanja. Pokus je očitavan prema EPPO smjernicama za ispitivanje učinkovitosti insekticida. Odrasli oblici velike repičine pipe javljaju se u značajno manjem broju od odraslih oblika male, a pojava oba spola kod obje vrste je istovremena s razlikama u udjelu mužjaka i ženki. Odrasli oblici velike repičine pipe pojavljuju se između fenofaza BBCH 13-37 (tri razvijena lista do sedam proširenih vidljivih internodija) što odgovara razdoblju od kraja prve dekade veljače do kraja ožujka, dok je razdoblje pojave odraslih oblika male repičine pipe između fenofaza BBCH 12-37 (od dva razvijena lista do sedam proširenih vidljivih internodija), odnosno od treće dekade siječnja do kraja ožujka. Početak pojave male repičine pipe, na pojedinim lokalitetima i u pojedinim godinama, ujedno označava i vrh leta. Vrijeme pojave i brojnost odraslih oblika velike i male repičine pipe moguće je predvidjeti na temelju razvojne faze usjeva (BBCH), broja sunčanih sati dnevno i srednje dnevne temperature zraka, a za vrijeme pojave i brojnost odraslih oblika male repičine pipe važna je i ukupna dnevna količina oborina. Razlike u vremenu pojave i brojnosti odraslih oblika proljetnih repičinih pipa uvjetuju i različit pristup suzbijanju. S obzirom na raniju pojavu odraslih oblika male repičine pipe, veću brojnost te istovremenu pojavu oba spola, ključni trenutak u zaštiti usjeva je primjena insekticida odmah nakon prelaska praga tolerantnosti. Primjena insekticida protiv velike repičine pipe i repičinog sjajnika moguća je u slučaju istovremenog prelaska praga tolerantnosti. Svi insekticidi koji su primijenjeni protiv proljetnih repičinih pipa rezultirali su povećanjem prinosa, a u slučaju izostanka tretiranja prosječni gubitak prinosa sjemena uljane repice iznosio je 37%.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA