Naslov
Sudbina petrinjskog spomenika Stjepanu Radiću kiparice Mile Wod od 1929. do 1999.
(The Fate of Stjepan Radić Memorial in Petrinja by Sculptress Mila Wod from 1929 to 1999)

Autori
Alujević, Darija

Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića (0352-1826) 32-35 (2015); 63-77

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Mila Wod; kiparstvo; 20. stoljeće; Petrinja; Stjepan Radić; spomenik
(Mila Wod; sculpture; 20th century; Petrinja; Stjepan Radić; memorial)

Sažetak
Nakon tragične smrti Stjepana Radića, od posljedica ranjavanja u atentatu u beogradskoj Narodnoj skupštini 1928., diljem Hrvtaske javljaju se inicijative za podizanje spomenika omiljenom narodnom vođi, tada najpopularnije stranke - Hrvatske seljačke stranke. Takva inicijativa ponajprije je zaživjela u Petrinji, kraju u kojem je je hrvatski seljački pokret započeo i gdje je 1905. u nedalekoj Hrastovici i osnovana Pučka stranka, kasnije HSS. Odmah je oformljen Odbor za podizanje spomenika, a zadatak je povjeren kiparici Mili Wod, u to vrijeme nastavnici u Petrinji. Realistično izvedena portretna figura dovršena je za osam mjeseci te je 1929., na godišnjicu Radićeve smrti, spomenik izložen u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. U Zagrebu kao i u Petrinji prihvaćen je s oduševljenjem. Taj će prvi spomenik Stjepanu Radiću ujedno postati i prvi spomenik na našim prostorima, rad jedne kiparice. Kompleksna politička zbivanja i zabrana djelovanja stranke udaljit će spomenik od javnosti sljedećih šest godina. Ne stigavši u Petrinju, pohranjen je u Hrvatskom seljačkom domu, nekadašnjoj palači Vranyczany, današnjoj Modernoj galeriji u Zagrebu. Potom je u srpnju 1935. spomenik postavljen u dvorištu Hrvatskog seljačkog doma, što će izazvati protest političkih struktura HSS-a u Petrinji budući da je nastao njihovom inicijativom i sredstvima građana Petrinje. Konačno je sedam godina nakon nastanka, u prosincu 1936., uz veliku svečanost i slavlje, stigao na davno predviđeno mjesto u Petrinji - Trg S.Radića. Na tom će mjestu biti do 1963. kada ponovno postaje politički "nepoćudan" te je sklonjen na manje istaknuto mjesto u glavni gradski park. Tijekom Domovinskog rata i okupacije Petrinje kao važan nacionalni simbol postat će objektom vandalskog iživljavanja okupatora. Spomenik je miniran i oštećen te mu se gubi svaki trag sve do 1998. kada je pronađen zakopan u jednom voćnjaku u blizini Petrinje. Pretrpio je teška oštećenja, no restauriran je i 1999. vraćen na izvorno mjesto.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA