Naslov
Od iznimne je važnosti sačuvati baštinu kako ju zauvijek ne bi prekrio zaborav
(Preservation of heritage is of utmost importance so that it would not fall into oblivion)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Katolički tjednik (1512-8695) XIV (XXXVIII) (2015), 38; 20-22

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, intervju, ostalo

Ključne riječi
tradicijska kultura ; tradicionalne vrjednote ; sv. Jakov Markijski ; legende
(Traditional heritage ; traditional values ; Saint James of Marches ; legends)

Sažetak
U intervjuu su odgovori na pitanja: 1. U župi Deževice u kreševskom kraju 19. i 20. rujna ove godine održava se Međunarodni simpozij o sv. Jakovu Markijskom. Zašto uopće danas govoriti o čovjeku koji je živio u 15. stoljeću? 2. Koje su karakterne osobine i djela Jakova Markijskog da ga danas možemo zvati svecem? 3. Poznato je da je sv. Jakov Markijski u Bosni boravio kao vizitator bosanskih franjevaca. Koliki je njegov značaj za provođenje vjerskih reformi i suzbijanje krivovjera? 4. Ostalo je zabilježeno kako je sv. Jakov Markijski tijekom svoga prvoga boravka u Bosni imao određenih problema s tadašnjim kraljem Tvrtkom II. i dijelom fratara. Jesu li poznate povijesne činjenice toga „nesporazuma“ i što je nagnalo kralja Tvrtka II. da ovoga sveca ponovno pozove u Bosnu? 5. Kakav je bio odnos sv. Jakova i ondašnjih franjevaca koje je on vizitirao? 6. Vi ste u svom znanstvenom radu između ostaloga proučavali predaje i legende vezane uz život sv. Jakova Markijskog. Možete li nam objasniti kako razlikovati jedno od drugoga u slučaju ove povijesne osobe? 7. Život Jakova Markijskog obilježen je brojnim čudesnim zgodama koje su tijekom stoljeća preživjele među Hrvatima u Bosni. Što je u njima legenda, a što povijest? 8.Jedna od anegdota vezanih uz život sv. Jakova Markijskog je i onda kako je on donio čudotvornu sliku Gospe Sinjske u samostan na Šćitu u Rami odakle je ta slika u egzodusu Ramljaka 1687. prenesena u Sinj. Koliko ova predaja ima svoje povijesno utemeljenje? 9.Vi ste u svom proučavanju života Jakova Markijskog nabrojali 20-ak predaja i legendi o ovome svecu. Koju biste od njih posebno izdvojili? 10. Zanimljivo je da je većina tih predaja i legendi zapisana relativno kasno, u razdoblju od 2007. do 2011. Koji je razlog da su one živjele u narodu punih pet stoljeća, a da nitko nije osjetio potrebu zapisati ih? 11.Može se slobodno kazati da je uspomena na ovog sveca najživlja u župi Deževice gdje se nalazi i nadaleko poznato „Vrelo sv. Jakova“. Koliko je danas važno čuvati uspomenu na sv. Jakova i na vrijeme bosanske povijesti kada je on djelovao? 12.Zanimljivo je da sv. Jakova Markijskog uz katolike posebno časte i muslimani te pravoslavci u BiH. Koliko lik ovoga sveca može pomoći u unapređenju međunacionalnih i međureligijskih odnosa građana BiH u sadašnjem trenutku?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA