Pregled bibliografske jedinice broj: 778277
Uporaba računalnolingvističkih alata u istraživanjima obrazovne lingvistike na primjeru korpusne analiza romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Uporaba računalnolingvističkih alata u istraživanjima obrazovne lingvistike na primjeru korpusne analiza romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića // "Šegrt Hlapić" od čudnovatog do čudesnog / Majhut, Berislav ; Narančić Kovač, Smiljana ; Lovrić Kralj, Sanja (ur.).
Zagreb : Slavonski Brod: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti ; Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, 2015. str. 269-282 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 778277 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uporaba računalnolingvističkih alata u istraživanjima obrazovne lingvistike na primjeru korpusne analiza romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića
(Corpus analysis of the archaisms in The Brave Adventures of Lapitch)
Autori
Cvikić, Lidija ; Aladrović Slovaček, Katarina ; Bekavac, Božo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
"Šegrt Hlapić" od čudnovatog do čudesnog
/ Majhut, Berislav ; Narančić Kovač, Smiljana ; Lovrić Kralj, Sanja - Zagreb : Slavonski Brod : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti ; Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, 2015, 269-282
ISBN
978-953-57604-1-2
Skup
100 godina Šegrta Hlapića - Od čudnovatog do čudesnog
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 18.04.2013. - 20.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
čitalačka pismenost; korpusna analiza; arhaizmi; morfologija
(literacy; corpus analysis; archaisam; morphology)
Sažetak
Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, osim posebnoga mjesta u povijesti hrvatske književnosti, ima i posebno mjesto u školskoj lektiri. Naime, prvi hrvatski dječji roman jedno je od prvih opsežnijih djela obavezne lektire s kojim se u susreću učenici osnovnoškolske dobi, ujedno i najstariji tekst koji učenici nižih razreda čitaju u izvorniku. Premda kod učenika dobro prihvaćen, rezultati istraživanja čitalačke pismenosti pokazuju odstupanja u čitanju ovoga teksta, od kojih većina nastaje na leksičkoj razini, za što bi razlog mogla biti jezična arhaičnost teksta (Polak i Aladrović Slovaček, 2012). Cilj je ovoga rada pokazati kako se uporabom metoda i alata računalne lingvistike mogu dobiti podaci o mogućim utjecajima na čitanje i razumijevanje pojedinih tekstova.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
