Pregled bibliografske jedinice broj: 777998
Sposobnost akumulacije teških metala kod različitih samoniklih biljnih vrsta
Sposobnost akumulacije teških metala kod različitih samoniklih biljnih vrsta // Inženjerstvo okoliša, 2 (2015), 1; 7-18 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 777998 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sposobnost akumulacije teških metala kod različitih samoniklih biljnih vrsta
(Accumulation of heavy metals in different wild plant species)
Autori
Stančić, Zvjezdana ; Vujević, Dinko ; Dogančić, Dragana ; Zavrtnik, Saša ; Dobrotić, Ines ; Bajsić, Zoran ; Dukši, Ivana ; Vincek, Dragutin
Izvornik
Inženjerstvo okoliša (1849-4714) 2
(2015), 1;
7-18
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
onečišćenje; fitoakumulacija; fitoremedijacija; Varaždin; Hrvatska
(pollution; phytoaccumulation; phytoremediation; Varaždin; Croatia)
Sažetak
Na području Varaždina u lipnju i srpnju 2013. na četiri postaje sakupljeni su uzorci tla i biljnog materijala kako bi se u njihovom sastavu odredila koncentracija sljedećih teških metala: bakra (Cu), cinka (Zn), kadmija (Cd), mangana (Mn), nikla (Ni), olova (Pb) i željeza (Fe). Za određivanje teških metala korištena je metoda atomske apsorpcijske spektrometrije. Cilj rada bio je odrediti sposobnost akumulacije teških metala kod sljedećih 11 čestih samoniklih biljnih vrsta: ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.), cikorije (Cichorium intybus L.), jednogodišnje krasolike (Erigeron annuus (L.) Pers.), višegodišnjeg ljulja (Lolium perenne L.), uskolisnog trputca (Plantago lanceolata L.), velikog trputca (Plantago major L.), kiselice (Rumex thyrsiflorus Fingerh.), maslačka (Taraxacum officinale agg.), crvene djeteline (Trifolium pratense L.), bijele djeteline (Trifolium repens L.) i koprive (Urtica dioica L.). Rezultati su pokazali da je najveća koncentracija bakra ustanovljena u cikoriji (31, 3 mg/kg), cinka u ambroziji (145, 8 mg/kg), kadmija u maslačku (0, 41 mg/kg), mangana u cikoriji (62 mg/kg), nikla u ambroziji (2, 7 mg/kg), olova u jednogodišnjoj krasoliki (0, 97 mg/kg) i željeza u ambroziji (154 mg/kg). Dobivene vrijednosti mogu imati praktičnu primjenu kod fitoremedijacije onečišćenih tala. Najveće vrijednosti fitoakumulacijskih faktora dobivene su za cink kod ambrozije (2, 61), za kadmij kod maslačka (1, 04), za bakar kod ambrozije (0, 98), za mangan kod cikorije (0, 16), za nikal kod ambrozije (0, 14), za olovo kod uskolisnog trputca (0, 0069) i za željezo kod ambrozije (0, 0061). Vrijednosti fitoakumulacijskih faktora predstavljaju odnos između količine teških metala u tlu i biljnom materijalu, odnosno pokazatelj su koliko uspješno pojedine biljne vrste uklanjaju određene teške metale iz tla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Geotehnički fakultet, Varaždin
Profili:
Saša Zavrtnik
(autor)
Zvjezdana Stančić
(autor)
Dragana Dogančić
(autor)
Dinko Vujević
(autor)
Dragutin Vincek
(autor)