Pregled bibliografske jedinice broj: 777662
Krpeljni encefalitis u Hrvatskoj - novi izazovi
Krpeljni encefalitis u Hrvatskoj - novi izazovi // 82. znanstveno-stručni simpozij Zoonoze - Knjiga sažetaka
Slavonski Brod: Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za infektivne bolesti, 2015. str. 13-13 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 777662 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krpeljni encefalitis u Hrvatskoj - novi izazovi
(Tick-borne encephalitis in Croatia - new challenges)
Autori
Barbić, Ljubo ; Stevanović, Vladimir ; Kovač, Snježana ; Tošić, Tea ; Hađina, Suzana ; Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Babić-Erceg, Andrea ; Madić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
82. znanstveno-stručni simpozij Zoonoze - Knjiga sažetaka
/ - Slavonski Brod : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za infektivne bolesti, 2015, 13-13
Skup
82. znanstveno-stručni simpozij Zoonoze
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 28.05.2015. - 30.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
krpeljni encefalitis; zoonoza; javno zdravstvo; epidemiologija; sigurnost hrane
(tick-borne encephalitis; zoonoses; public health; epidemiology; food safety)
Sažetak
Krpeljni encefalitis (KE) je najznačajnija virusna zoonoza prenošena krpeljima u Europi gdje se posljednjih godina bilježi sve veći broj oboljenja ljudi. U Republici Hrvatskoj (RH), u suprotnosti sa općim trendovima, broj oboljelih je uravnotežen i u posljednja dva desetljeća varira od 11 do 87 slučajeva godišnje (incidencija 0, 2-1, 9/100000 stanovnika). Ova iznimka u odnosu na europske trendove može se objasniti vjerojatnom poddijagnosticiranošću bolesti. Bolest se pojavljuje na ograničenim zemljopisnim područjima uvjetovano postojanjem inficiranih glodavaca, koji su prirodni rezervoari, vektora, od kojih u Europi najveći vektorski kapacitet ima krpelj Ixodes ricinus, te primljivih domaćina. Na području RH potvrđena endemijska područja su sjeverozapadna Hrvatska i područje Gorskog kotara. Infekcije životinja virusom KE u pravilu su asimptomatske, a klinički oblici opisivani su sporadično u konja i pasa. Asimptomatske infekcije su dokazane i u domaćih preživača koji mogu izlučivati uzročnika mlijekom te predstavljati izvor infekcije za ljude. Iako bolest nije značajna za veterinarsku medicinu, istraživanje seroprevalencije u životinja predstavlja značajan pokazatelj proširenosti virusa na određenim područjima, a nadzor preživača važan dio u sustavu kontrole hrane.Zbog re-emergentnosti bolesti, kao i dokazanih infekcija ljudi konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda, načinjena su ograničena istraživanja seroprevalencije KE u konja, pasa te koza kako bi se procijenila mogućnost prikupljanja podataka u svrhu javnog zdravstva. Visoka seroprevalencija u konja (≈20%) na području Međimurske županije, kao i dokaz seropozitivnih pasa na području Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, potvrđuju mogućnost pretraživanja životinja radi određivanja virusne aktivnosti na nekom području. Uz navedeno, provodi se i kontrola mlijeka koza na prisustvo virusa KE kao doprinos veterinarske struke u očuvanju zdravlja ljudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Tatjana Vilibić-Čavlek
(autor)
Andrea Babić-Erceg
(autor)
Snježana Kovač
(autor)
Josip Madić
(autor)
Suzana Hađina
(autor)
Ljubo Barbić
(autor)
Vladimir Stevanović
(autor)