Naslov
Ispitivanje mogućnosti fitoremedijacije teških metala pomoću zlatošipke (Solidago gigantea Ait.) s površina uz željezničku prugu
(Investigation of phytoremediation of heavy metals using tall goldenrod (Solidago gigantea Ait.) from surfaces along railway line)

Autori
Kunješić, Natalija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Geotehnički fakultet

Mjesto
Varaždin

Datum
21.09

Godina
2015

Stranica
88

Mentor
Stančić, Zvjezdana

Ključne riječi
fitoremedijacija; teški metali; fitoakumulatori; FAF; zlatošipka; Solidago gigantea Ait.
(phytoremediation; heavy metals; phytoaccumulators; FAF; goldenrod; Solidago gigantea Ait.)

Sažetak
Prikupljanje uzoraka tla i biljke zlatošipke (Solidago gigantea Ait.) provodilo se na području sjeverozapadne Hrvatske, duž željezničkih pruga Zagreb-Varaždin, Varaždin- Golubovec i Varaždin-Ludbreg, na 25 postaja, tijekom četiri dana: 10.06.2014., 16.06.2014., 03.07.2014. i 30.07.2014. Ciljevi ovog diplomskog rada bili su istražiti fitoakumulacijski potencijal zlatošipke za bakar (Cu), cink (Zn), kadmij (Cd), krom (Cr), nikal (Ni) i olovo (Pb), odrediti sadržaj navedenih teških metala u tlu te ustanoviti na kojim postajama se nalazi povećana koncentracija teških metala. Za određivanje koncentracije teških metala u uzorcima tla i biljaka korištena je metoda masene spektrometrije visokog razlučivanja s induktivno spregnutom plazmom. Laboratorijskim analizama i izračunavanjem srednjih vrijednosti dobiveno je da u uzorcima zlatošipke ima najviše cinka (26, 96 mg/kg-suhi biljni materijal), slijedi bakar (6, 359 mg/kg), krom (1, 537 mg/kg), nikal (0, 844 mg/kg), olovo (0, 544 mg/kg) i kadmij (0, 068 mg/kg). Izračunavanjem fitoakumulacijskih koeficijenata (FAF-ova), koji su pokazatelj koliko uspješno biljka uklanja određena onečišćivala iz okoliša, dobiveno je da zlatošipka ima najveću sposobnost akumuliranja cinka (FAFZn=0, 215), zatim kadmija (FAFCd=0, 185), bakra (FAFCu=0, 180), kroma (FAFCr=0, 023), nikla (FAFNi=0, 023) i olova (FAFPb=0, 017). Iako se prema literaturi smatra da bi fitoakumulacijski koeficijenti biljnih vrsta trebali biti od 0, 42 do 1, 02 i veći (Kowalska i sur., 2012), da bi se one smatrale potencijalnim fitoakumulatorima, zlatošipka se može koristiti kao fitoakumulator s obzirom da se radi o vrlo čestoj samonikloj biljci na istraživanom području koja stvara značajnu biomasu po jedinici površine. Također, provedena istraživanja pokazala su da je željeznički promet veliki izvor onečišćenja tla teškim metalima. U uzorcima tla ustanovljene su sljedeće srednje vrijednosti teških metala: bakra (65, 39 mg/kg-suho tlo), cinka (161, 97 mg/kg), kadmija (0, 51 mg/kg), kroma (80, 93 mg/kg), nikla (53, 33 mg/kg) i olova (50, 12 mg/kg). Izračunavanjem stupnjeva onečišćenja tla (So) prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 09/14) utvrđeno je da je na šest postaja zabilježen naveći stupanj onečišćenja tla teškim metalima (So> 200 %), a to su: postaja 18 – Zaprešić, postaja 6 – 87 Ludbreg, postaja 16 – Kustošija-Zagreb, zapadni kolodvor, postaja 17 – Podsused, postaja 21 – Žeinci i postaja 22 – Veliko Trgovišće. Provedenim ispitivanjima u ovome diplomskom radu može se zaključiti da se uklanjanjem otkosa, u kojima se nalazi zlatošipka, s onečišćenih površina uz željezničke pruge, kroz duži vremenski period, može ukloniti jedan dio teških metala čije vrijednosti prekoračuju maksimalno dopuštene količine u tlu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA