Pregled bibliografske jedinice broj: 776941
Određivanje pomaka i deformacija građevina automatiziranim mjernim sustavima
Određivanje pomaka i deformacija građevina automatiziranim mjernim sustavima, 2015., diplomski rad, diplomski, Geodetski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 776941 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje pomaka i deformacija građevina automatiziranim mjernim sustavima
(Determination of displacements and deformations of structures with automated measuring systems)
Autori
Franjo Šiško
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Geodetski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.09
Godina
2015
Stranica
50
Mentor
Paar, Rinaldo
Neposredni voditelj
Ante, Marendić
Ključne riječi
robotizirana mjerna stanica; pomak; preciznost; automatizirani postupak mjerenja
(robotic total station; displacement; precision; automated measurement procedure)
Sažetak
U sklopu ovog diplomskog rada ispitane su mogućnosti i preciznost dviju robotiziranih mjernih stanica (Topcon DS i Leica TPS 1200) pri određivanju simuliranih horizontalnih pomaka na kalibracijskoj bazi Geodetskog fakulteta. Mjerne stanice su postavljene na stupove baze, s kojih se viziralo na 5 prethodno stabiliziranih prizmi na različitim mjernim udaljenostima. Opažanje točaka obavljeno je automatiziranim postupkom mjerenja na način da je prvo određen položaj prizmi, a zatim se mjerilo još 4 puta prema istim prizmama, ali je svaki put na jednoj od točki simuliran pomak različitog iznosa. Vrijednosti pomaka su unaprijed određene i precizno izmjerene. Nakon svakog seta mjerenja, na točki na kojoj je bila postavljena prizma s metalnom podlogom, položaj prizme namjerno je horizontalno promijenjen, i to na sljedeći način: prvo 24.4 mm okomito na smjer vizure, zatim se prizma pomicala po metalnoj ploči u smjeru vizure i to na udaljenosti 25.3 mm, 51.1 mm te konačno 103.6 mm od referentnog položaja prizme (prvog mjerenja u kojem su određeni položaji prizmi). Prizme su postavljene prvo na udaljenosti 100 m od mjerne stanice, a zatim na većim udaljenostima, redom 200 m, 500 m, 700 m te se određivala preciznost mjernih stanica u ovisnosti o mjernoj udaljenosti. Nakon prikupljanja podataka, isti su obrađeni u Microsoft Excelu, interpretirani grafički i numerički te je na kraju provedena analiza točnosti. Mjerenja su se pokazala visoko kvalitetnim, kao i izračunate vrijednosti pomaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geodezija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Geodetski fakultet, Zagreb