Naslov
Hrvatski ćirilski natpisi iz Gorice kod Gruda
(Croatian Cyrillic inscriptions from Gorica near Grude)

Autori
Šimić, Marinka

Izvornik
Susreti (Grude) (2303-5064) 8 (2014); 13-23

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Stećci; natpisi; hrvatska ćirilica; Gorica kod Gruda
(Tombs; inscriptions; Croatian Cyrillic; Gorica near Grude)

Sažetak
Na srednjovjekovnoj su nekropoli u Gorici kod Gruda očuvana četiri kamena fragmenta s natpisima pisanim hrvatskom ćirilicom, bosančicom. Fragmenti su, nažalost, prilično oštećeni, na tri se mogu pročitati cjelovite riječi, a na jednome se tek naziru ćirilična slova. Stoga za jezičnu raščlambu nema dovoljno čimbenika, odnosno, može se govoriti o vokalizaciji poluglasa u prijedlogu va. Važno je napomenuti da je zapisano ime Marko na dva natpisa, što zajedno s poznatom srednjovjekovna rečenicom, invokacijom: va ime o(tь)ca i sina i svetago duha svjedoči da su to bili kršćanski grobovi. Za razliku od jezika, među slovnim oblicima ipak nalazimo nekoliko karakterističnih na temelju kojih možemo zaključiti da su natpisi nastali u razdoblju od 14.–15. stoljeća. Riječ je o slovima: D, K, M i N, kakvi su oblici pronađeni na humskim natpisima istoga vremena. Ćirilski natpisi iz Gorice, premda znatno oštećeni, oskudni riječima i slovima, tj. tek s nekoliko cjelovitih riječi, iznimno su vrijedni, jer svjedoče o prostornom i vremenskom kontinuitetu hrvatske ćirilice , odnosno ukorijenjenosti hrvatskoga glagoljaštva na ovom području. Poveznica su između natpisa iz Lovreća kod Imotskoga i onih u Ledincu, Kočerinu, Humcu pa sve do broćanskih koji svi zajedno svjedoče da se na ovom prostoru u srednjem vijeku pisalo hrvatskom ćirilicom. Ćirilica je dio naše kulturne baštine, jedno od triju hrvatskih pisama, kojim su pisani čuveni Povaljski prag, Povaljska listina i Poljički statut, kao i druga povijesna, književna i pravna djela, a bila je i u svakodnevnoj upotrebi. Ćirilicom su se vodile matice krštenih, vjenčanih i umrlih na području Bosne i Hercegovine i srednje Dalmacije. Brojni su naši preci upravo bili ćirilicom zapisivani u maticama koje su do početka 19. stoljeća bili katolička posebnost na našim prostorima. U matičnim se knjigama pisanim glagoljicom i latinicom nalaze pojedinačni upisi hrvatskom ćirilicom, kako na području Bosne i Hercegovine, tako i na području Dalmacije, čak i zapadno od Krke. O svakodnevnoj praktičnoj uporabi hrvatske ćirilice na bosanskome području svjedoči prsten pronađen u grobu ispod stećka u selu Vrućica kod Teslića s natpisom virnima bog pomaže. Ćirilica u hrvatskoj riječi zamire tijekom 19. i početkom 20. stoljeća kada je zabilježena tek sporadično, osobito u Poljicima gdje se kod pojedinih poljičkih obitelji ustrajno čuvala. Dojam je da se u Jugoslavijama zbog ćirilice istočne varijante počelo među Hrvatima smatrati da ćirilica nije jedno od njihovih pisama. Na nama je da na temelju povijesnoga naslijeđa u budućnosti promijenimo takvo mišljenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA