Naslov
Čimbenici broja somatskih stanica i kemijskog sastava mlijeka istarskih ovaca
(Factors affecting somatic cell count and chemical composition of Istrian sheep milk)

Autori
Pliško, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.09

Godina
2015

Stranica
30

Mentor
Prpić, Zvonimir

Ključne riječi
ovčje mlijeko; proizvodnja mlijeka; laktacija
(sheep milk; milk production; lactation)

Sažetak
Iako istarska ovca izvorno pripada skupini ovaca kombiniranih proizvodnih odlika, zbog visoke mliječnosti, kao i glavne svrhe uzgoja može se svrstati u skupinu tipičnih mliječnih pasmina ovaca. Mlijeko istarske ovce najčešće se prerađuje u istarski sir. Kvaliteta sira uvjetovana je preradbenim mogućnostima i kvalitetom mlijeka pa je stoga je cilj ovog rada bio utvrditi utjecaj nekih okolišnih i fizioloških (nepatogenih) čimbenika na broj somatskih stanica (BSS) i kemijski sastav mlijeka istarskih ovaca te njihovu međusobnu povezanost. Istraživanjem su ukupno obuhvaćene 83 čistokrvne, muzne istarske ovce, tijekom triju uzastopnih laktacija (od 2012. do 2014. godine). Sve istraživane ovce su tijekom cijelog istraživanog razdoblja držane u identičnim uvjetima smještaja njege i hranidbe. U istraživanom stadu tijekom razdoblja mužnje provođena je redovita mjesečna kontrola mliječnosti ovaca primjenom AT metode. Prilikom provedbe kontrola mliječnosti, prikupljani su i uzorci mlijeka u svrhu utvrđivanja kemijskog sastava i utvrđivanja broja somatskih stanica u mlijeku. Tijekom prosječnog trajanja laktacije od 206 dana istarske su ovce proizvele 190, 77 kg mlijeka, odnosno 1, 1 kg dnevno. Prosječni kemijski sastav mlijeka istraživanih ovaca iznosio je 6, 81% mliječne masti, 5, 90% bjelančevina, 4, 32% laktoze, 18, 08% suhe tvari i 11, 31% bezmasne suhe tvari. Geometrijska srednja vrijednost BSS u mlijeku istarskih ovaca bila je 316 x 103/mL mlijeka (log 5, 50±0, 02). Utvrđen je značajan (P<0, 001) utjecaj godine na proizvodnju mlijeka i trajanje laktacije, kao i na analizirane pokazatelje kakvoće mlijeka (izuzev bjelančevina). Ovce u četvrtoj laktaciji ostvarile su najveću prosječnu dnevnu proizvodnju mlijeka (P<0, 001) i najveću prosječnu laktacijsku laktacijsku proizvodnju (P>0, 05), dok su prvojanjke proizvele mlijeko s najvišim sadržajem suhe tvari, odnosno mliječne masti i bjelančevina. Sezona janjenja značajno je utjecala na dnevnu (P<0, 05) i laktacijsku proizvodnju mlijeka (P<0, 001), pri čemu su ovce ojanjene u prosincu proizvele više mlijeka nego ovce ojanjene u siječnju i veljači. Stadij laktacije je značajno utjecao na dnevnu proizvodnju mlijeka, kemijski sastav mlijeka, kao i na broj somatskih stanica u mlijeku. Utvrđena je negativna korelacija (P<0, 001) između BSS (log10) i dnevne proizvodnje mlijeka, dok je BSS (log10) bio u pozitivnoj korelaciji (P<0, 001) sa sadržajem suhe tvari, mliječne masti i bjelančevina mlijeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA