Naslov
Waldorfska škola i neuroznanost
(Waldorf School and Neuroscience)

Autori
Patačko, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.07

Godina
2015

Stranica
61

Mentor
Matijević, Milan

Neposredni voditelj
Topolovčan, Tomislav

Ključne riječi
waldorfska škola; neuroznanost; Rudolf Steiner; uĉenje; sloboda
(waldorf school; neuroscience; Rudolf Steiner; learning; freedom)

Sažetak
Za djecu današnjice kaţu da prebrzo odrastaju, da su školske torbe preteške i školski programi preopširni. Djeca sve manje vremena provode u aktivnoj igri, druţeći se i razvijajući maštu. Postaju sve pasivniji te se njihovo slobodno vrijeme svodi na zurenje u sve pametnije tehnološke spravice. Upravo je Rudolf Steiner predviĊao još prije stotinjak godina ovakve posljedice razvoja tehnologija te je predlagao potpuno drugaĉiji pristup djeci, njihovom razvoju, praćenju i uĉenju. Prema Steineru, svako veliko razvojno doba djeteta traje po sedam godina te se u svakoj od njih odgojitelj treba znati dobro postaviti. Steiner naglašava da dijete od roĊenja treba poticati na ljubav prema drugima, ţivotu i samome sebi te potiĉe zdrav ţivot od fiziĉke razine, putem prehrane i tjelovjeţbe, do duhovne. On istiĉe da je djetinjstvo najvaţnije razdoblje ţivota zato što se tada svako dijete oblikuje u osobu. Zato je izrazito bitno s kim će dijete provoditi to osjetljivo i vaţno razdoblje i na koji naĉin. Steiner je govorio o tome kako uĉenici mogu uĉiti efikasnije kao i koje su smetnje kod uĉenja. Isto tako predlagao je razne nove metode pouĉavanja i uĉenja te apsolutno novog i drugaĉijeg pristupa djeci u školama. Stotinjak godina kasnije, nakon što su Steinerova pedagogija i njegova waldorfska škola tijekom godina nailazile na odobravanje i negodovanje, sve više istraţivanja na podruĉju neuroznanosti potvrĊuje njegove teorije. Znanstveno je dokazano da je uĉenje jako kompleksno kao i da mnoge druge okolnosti mogu utjecati na rezultat uĉenja. OdreĊenim pristupima pouĉavanju i uĉenju moţe se povećati kapacitet korištenja mozga i na taj naĉin lakše i brţe pamtiti. Vaţno je da (osobito) uĉitelji znaju više o tome kako funkcionira mozak i u kojim uvjetima uĉenici uĉinkovitije uĉe. Od svih dosadašnjih teorija i pedagogija istiĉe se upravo Steinerova zato što se njegove teorije sve više potvrĊuju istraţivanjima. Steinerova pedagoška metoda promatranja ima u svojoj osnovi slobodu djeteta, a sloboda je aktivnost. Disciplina mora proizaći iz slobode, a ne iz prijetnje. Zato se svako dijete u školi treba osjećati ugodno i bez pritiska, da slobodno razvija maštu kroz pokret i umjetnost te da se ne zanemaruje njegovo emocionalno i duhovno stanje, nego da ga se izgraĊuje. Osim toga, ono najvaţnije što pruţa waldorfska škola je znanje steĉeno donošenjem zakljuĉaka na temelju vlastitog iskustva koje je, prema današnjim istraţivanjima, najuĉinkovitiji oblik uĉenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA