Pregled bibliografske jedinice broj: 773648
Transkulturacija u romanu Miroslava Krleže "Povratak Filipa Latinovicza"
Transkulturacija u romanu Miroslava Krleže "Povratak Filipa Latinovicza" // SPOTKANIA MIEDZYKULTUROWE TOM I / Jarzabek, Krystyny ; Ruttar, Anny ; Sojdy, Sylwii (ur.).
Katovice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2013. str. 59-67 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 773648 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Transkulturacija u romanu Miroslava Krleže "Povratak Filipa Latinovicza"
(The Transculturation in the Novel "The Return of Philip Latinovicz" by Miroslav Krleza)
Autori
Dalmatin, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
SPOTKANIA MIEDZYKULTUROWE TOM I
/ Jarzabek, Krystyny ; Ruttar, Anny ; Sojdy, Sylwii - Katovice : Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2013, 59-67
ISBN
978-83-226-2259-9
Skup
Spotkania miedzykulturowe ( Međunarodni znanstveni skup "Interkulturni susreti" )
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 25.10.2011. - 27.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
transkulturacija ; interakcija ; kulturni fenomeni
(transculturation ; interaction ; cultural phenomenons)
Sažetak
Transkulturacija pojmovno implicira širenje i razmjenu kulturnih fenomena onkraj i preko zadanog i uokvirenog, dakle uspostavljanje veza i utjecaja među različitim kulturama. S obzirom na prethodnu definiciju u radu se elaborira teza prema kojoj Krležin roman "Povratak Filipa Latinovicza" sadrži elemente transgresivne tekstualizacije, što znači da prekoračuje i nadilazi hrvatske kulturne slojeve dovodeći ih u vezu s kulturama drugih europskih naroda. Filip je pripadnik fovističkog slikarskog pravca, što pretpostavlja uključenost u jedan od francuskih slikarskih fenomena ; njegovo pravo ime je Sigismund, koje je dobio po imenu poljskog kralja iz dinastije Jagelovića, s obzirom da je majka Regina-Kazimiera Poljakinja, što ukazuje na poljsko podrijetlo i poljsku antroponimiju. "Traktati o slikarstvu" Filipa-lika podudarni su s Krležinim interesom za njemačkog slikara Georga Grosza, koji se agresivnim likovnim izrazom bespoštedno ruga i razobličuje vladajući, gornji sloj. Malograđansko-provincijalni kostanjevački kompleks Filip, kao nositelj unutarnje točke gledišta, koja je za autora dominantna i primarna, kritički analizira ocrtavajući njegove pripadnike kao hipokritske snobove i filistre, deklasirane plemiće, isprazne, gramzive, nezdravom tjelesnošću opsjednute pozere. On ih iz svoje napadačke slikarske vizure, s pozicija karikaturalne antropologije, ocrtava kao izobličene kreature, što je ekvivalent nakaznim "mesožderskim" fizionomijama malograđana, bankara, buržuja na slikama i crtežima Georga Grosza. Semantički sloj romana "Povratak Filipa Latinovicza" potvrđuje kultrološku teoriju difuzije, s obzirom da korespondira s egzistencijalističkim literarno-filozofskim kretanjima, s obzirom da problematizira ljudsku i umjetničku dramu dezintegriranog, alijeniranog pojedinca, kao i s obzirom na višeslojnost strukture i literarne postupke. Tematsko-integracijske funkcije, u odnosu na srodne i antitetične mikrostrukture značenjskih polja ovoga romana, potkrijepljuje tezu o transkulturacijskim obilježima romanesknog teksta, budući da su vidljivi dodiri i interakcija kultura - visoke europske i periferne panonske, u najširem metaforičnom i geografskom smislu.
Izvorni jezik
Hrvatski
