Pregled bibliografske jedinice broj: 773326
Vrijeme oporavka u ergometriji kao dijagnostički problem kod bolesnika tretiranih različitim revaskularizacijskim tehnikama
Vrijeme oporavka u ergometriji kao dijagnostički problem kod bolesnika tretiranih različitim revaskularizacijskim tehnikama // Medica Jadertina, 45 (2015), 1-2; 69-75 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 773326 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrijeme oporavka u ergometriji kao
dijagnostički problem kod bolesnika tretiranih
različitim revaskularizacijskim tehnikama
(Recovery time in exercise stress testing as a
diagnostic problem in patients treated with
different revascularization techniques)
Autori
Raštegorac, Ile ; Barišić, Ivan ; Hlubuček, Sanja
Izvornik
Medica Jadertina (0351-0093) 45
(2015), 1-2;
69-75
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
ergometrija ; koronarografija ; vrijeme oporavka ; pozitivan test
(ergometry ; coronarography ; recovery time ; positive test)
Sažetak
Ergometrijsko testiranje najčešće je korištena metoda, kako za procjenu koronarne rezerve, tako i za procjenu funkcionalnog kardiopulmonalnog kapaciteta. To je relativno jeftina, neinvazivna metoda koja pruža mnogo informacija o kardiovaskularnom sustavu. Susrećući se svakodnevno s bolesnicima koji su podvrgnuti različitim revaskularizacijskim tehnikama, a i s onima s anamnezom nestabilne angine pectoris, primijetili smo određene promjene u jednom dijelu ergometrije, poznatom kao vrijeme oporavka, koje sve više utječu na procjenu pozitivnosti testa. Od 1. 1. 2011. do 31. 12. 2014. godine u kardiološkoj ambulanti Opće županijske bolnice u Požegi, ergometrijski smo testirali ukupno 3988 bolesnika i između njih odabrali 91 bolesnika koji je zadovoljavao kriterije postavljene u radu. Birali smo bolesnike koji su postigli više od 80% funkcionalnog kapaciteta i svrstani su u klasu NYHA I i do tada su imali negativnu ergometriju. Formirali smo tri grupe bolesnika: grupu s pozitivnom anamnezom angine pectoris, s ranijom dilatacijom koronarnih arterija, te grupu s aortokoronarnim premoštenjem kojima je nakon ergometrije učinjena koronarografija ili rekoronarografija. Potrebu spomenutih pretraga utvrđivali smo kroz parametre naknadne denivelacije, kompleksnih poremećaja srčanoga ritma, te naknadne promjene T vala. Rezultati pokazuju da su utvrđeni parametri imali najveću senzitivnost u grupi pozitivne anamneze angina pectoris, gotovo 82, 7%, dok je postotak za druge dvije grupe značajno niži i kretao se od 52, 6- 58%. S obzirom na ovakav ishod, naš rad sugerira češću upotrebu rendgenskih i izotopnih slikovnih tehnika kao metoda koje bi nam trebale pomoći u objektivizaciji nalaza ergometrije, pozitivne po kriteriju vremena oporavka, prije odluke o rekoronarografiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
