Pregled bibliografske jedinice broj: 773203
Kulturna potrošnja i glazbene preferencije mladih: razvoj tipologije na primjeru Zadra
Kulturna potrošnja i glazbene preferencije mladih: razvoj tipologije na primjeru Zadra // Revija za sociologiju, 44 (2014), 3; 287-315 doi:10.5613/rzs.44.3.3 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 773203 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kulturna potrošnja i glazbene preferencije mladih: razvoj tipologije na primjeru Zadra
(Cultural Consumption and Musical Preferences of Youth: Development of Typology in the Case of Zadar)
Autori
Tonković, Željka ; Krolo, Krešimir ; Marcelić, Sven
Izvornik
Revija za sociologiju (0350-154X) 44
(2014), 3;
287-315
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
kulturna potrošnja; glazbene preferencije; mladi; tranzicija; individualizacija
(cultural consumption; musical preferences; youth; transition; individualization)
Sažetak
U radu se analiziraju i interpretiraju rezultati istraživanja kulturne potrošnje mladih u Zadru. U prvome dijelu rada izlažu se najvažniji teorijski pristupi kulturnoj potrošnji te se iznosi pregled prethodnih istraživanja kulturne potrošnje i životnih stilova mladih u Hrvatskoj. U središnjem dijelu rada iznose se i analiziraju rezultati istraživanja provedenog internetskom anketom 2014. godine na prigodnom uzorku mladih u Zadru (N = 429). Kako bi se ispitala struktura ispitanih kulturnih i glazbenih preferencija, korištena je faktorska analiza. Nakon utvrđivanja pojedinih faktora vezanih uz obrasce kulturne potrošnje, provedena je klasterska analiza, s ciljem utvrđivanja pojedinih tipova kulturnih potrošača. Klasterskom analizom ekstrahirana su četiri distinktivna klastera kulturnih potrošača: tradicionalno- konvencionalni, rokersko-alternativni, elektronički i klaster visoke kulture. Rezultati istraživanja upućuju na vidljivu distinkciju između tradicionalnih, modernih i elitnih obrazaca kulturne potrošnje. Provedene analize pritom pokazuju da imovinski status nema veliku ulogu u kulturnim preferencijama, za razliku od dobi, spola, radnog statusa i obrazovnog postignuća roditelja. Zaključuje se da su obrasci elitne i tradicionalne kulture trajniji i stabilniji od onih moderne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
- SCOPUS
- SocINDEX
- CEEOL – Central and Eastern European Online Library