Naslov
ULOGA SREDSTAVA OVISNOSTI U NASILNIM SMRTIMA
(The role of addictive substances in violence death)

Autori
Bralić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
07.07

Godina
2015

Stranica
43

Mentor
Sutlović, Davorka

Ključne riječi
Sredstva ovisnosti; nasilne smrti
(addictive substances; violence death)

Sažetak
Cilj: Istražiti povezanost utjecaja sredstava ovisnosti u svim vrstama nasilnih smrti koje su se dogodile na području Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2004. godine do 2014. godine. Analizirati sve nasilne smrti kod kojih je rađena toksikološka analiza na prisutnost sredstava ovisnosti u krvi te u biološkim tekućinama i tkivima te usporediti dobiveni rezultat s rezultatima sličnih istraživanja na ostalim područjima Republike Hrvatske i u svijetu te utvrditi moguće razlike. Materijal i metode: Studija je organizirana kao presječno istraživanje. Prikupljeni su podatci analizom pismohrane o nasilnim smrtima, a obduciranim na Kliničkom odjelu za sudsku medicinu, Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split, na području Splitsko-dalmatinske županije u vremenskom razdoblju od 1.lipnja 2004. godine do 1.lipnja 2014. godine. Radom su obuhvaćeni slučajevi nasilnih smrti kod kojih je napravljena obdukcija i toksikološka analiza na prisutnost alkohola te sredstava ovisnosti u krvi i biološkim tekućinama i tkivima. Parametri koji su promatrani za okolnosti nasilnih smrti su mjesto smrti i godišnje doba (kvartali). Parametri korišteni za analizu žrtava su spol, dob, koncentracija alkohola te prisutnost sredstava ovisnosti. Rezultati: U razdoblju od 1.lipnja 2004. godine do 1.lipnja 2014. godine na području Splitsko-dalmatinske županije najviše smrti je bilo 2007. godine, a najmanje 2012. godine. Većina umrlih bili su muškarci. Najviše nasilnih smrti, bilo je u III. kvartalu godine (u ljetnim mjesecima, od srpnja do rujna). Usporedbom samoubojstava i ubojstava, značajno više bilo je samoubojstava T-test = 8.442406 ; p= 0, 000075. Usporedba samoubojstava i nesretnih slučajeva, značajno više bilo je nesretnih slučajeva ; T-test = 3.56415 ; p= 0, 005934. Među svim kategorijama: samoubojstva, ubojstva, nesretni slučajevi i neutvrđeno, uočena je pozitivna korelacija između broja preminulih s koncentracijom alkohola do 0, 5 g/kg i broja preminulih s koncentracijom alkohola višom od 0, 5 g/kg. tj. nije uočena statistički značajna razlika između muškaraca i žena obzirom na odnos broja trijeznih (koncentracija alkohola od 0, 00 – 0, 50 g kg tjelesne težine) i alkoholiziranih (koncentracija alkohola viša od 0, 50 g/kg tjelesne težine) osoba u trenutku smrti: χ2 = 1, 035 ; p = 0, 30898. Nije uočena statistički značajna razlika preminulih među skupinama samoubojstvo i ubojstvo, a obzirom na prisutnost sredstava ovisnosti. χ2 = 5, 76 ; p = 0, 2178. Međutim, uočena je statistički značajna razlika između broja preminulih nesretnim slučajem i broja preminulih u skupini samoubojstva i ubojstva zajedno, a obzirom na prisutnost sredstava ovisnosti. χ2 = 28, 586 ; p = 0, 00007285. Kod žrtava ubojstva najčešći uzroci smrti i kod trijeznih i kod alkoholiziranih te kod osoba koje su bile pod utjecajem sredstava ovisnosti su mehanički uzroci. Kod samoubojstava najčešći uzroci smrti kod trijeznih i u alkoholiziranih su mehanički dok kod osoba koje su bile pod utjecajem sredstava ovisnosti asfiktični uzroci. Kod osoba stradalih nesretnim slučajem najčešći uzroci smrti kod trijeznih, alkoholiziranih ali i kod osoba koje su bile pod utjecajem sredstava ovisnosti su mehanički. Kod osoba kod kojih vrsta smrti nije bila utvrđena najčešći uzroci smrti kod trijeznih, alkoholiziranih ali i kod osoba koje su bile pod utjecajem sredstava ovisnosti su mehanički. Zaključci: Najviše nasilnih smrti bilo je 2007. godine, a najmanje 2012. godine, najviše stradalih osoba bilo je muškog spola. Najviše stradalih je bilo u III. kvartalu, u ljetnom periodu i to nesretnim slučajem. Više osoba bilo je u trijeznom stanju u vrijeme smrti, a najčešća vrsta smrti kod osoba koje su bile u trijeznom stanju, alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem sredstava ovisnosti, nesretni slučaj. Kod žrtava ubojstva koje su bile u trijeznom stanju, alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem sredstava ovisnosti najčešći je mehanički uzrok smrti. Najčešći uzrok smrti kod osoba koje su počinile samoubojstvo u trijeznom ili alkoholiziranom stanju mehanički, a koje su bile pod utjecajem sredstava ovisnosti asfiktični uzrok smrti. Kod osoba stradalih nesretnim slučajem najčešći uzrok smrti kod trijeznih, alkoholiziranih ali i kod osoba koje su bile pod utjecajem sredstava ovisnosti mehanički. Kod osoba kod kojih vrsta smrti nije bila utvrđena najčešći uzrok smrti kod trijeznih, alkoholiziranih ali i kod osoba koje su bile pod utjecajem sredstava ovisnosti mehanički.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA