Pregled bibliografske jedinice broj: 772056
"Pjesma nad pjesmama" Janka Polića Kamova - tvorbeni i rastvarajući ergon
"Pjesma nad pjesmama" Janka Polića Kamova - tvorbeni i rastvarajući ergon // Peti hrvatski slavistički kongres Zbornik radova (Knjiga 2.) s Međunarodnoga znanstvenog skupa / Marija Turk, Ines Srdoč-Konestra (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012. str. 739-744 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 772056 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Pjesma nad pjesmama" Janka Polića Kamova - tvorbeni i rastvarajući ergon
("The Song of Songs" by Janko Polich Kamov - Formative and Decompound the Ergon)
Autori
Dalmatin, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Peti hrvatski slavistički kongres Zbornik radova (Knjiga 2.) s Međunarodnoga znanstvenog skupa
/ Marija Turk, Ines Srdoč-Konestra - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012, 739-744
ISBN
978-953-6104-83-3
Skup
Peti hrvatski slavistički kongres ( Međunarodni znanstveni skup )
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
opreka ; diseminacija ; cijep ; okvir
(opposition ; dissemination ; graft ; frame)
Sažetak
Pri interpretaciji "Pjesme nad pjesmama" Janka Polića Kamova, esencijalističko-monističkom pristupu, prema kojem tekst sadrži samo jedno značenje, suprotstavit će se antiesencijalizam, odnosno dekonstrukcija u smislu ukazivanja na sakrivene pretpostavke teksta. Dekonstrukcija podrazumijeva različito čitanje teksta bez nakane da se dokuči jedno, konačno i precizno značenje, dakle vrši destabilizaciju semantičkog potencijala. Derridaova dekonstrukcijska čitanja polaze od heterogenosti i diseminacije tekstova na koje se „cijepe“ drugi tekstovi, pa tako on, da bi odredio način sudjelovanja okvira u unutrašnjosti teksta, uvodi pojam cijepa. Platonov koncept parergona svodljiv je na nešto što je iznad i onkraj djela- ergona, na nešto što je izvanjsko ali u čvrstoj vezi s unutarnjim i usporediv je s okvirom. Salomonova "Pjesma nad pjesmama", u smislu parergona, nije samo vanjski okvir, cijep Kamovljevoj "Pjesmi nad pjesmama", nego je to unutarnja strukturalna veza koja ih spaja unutar ergona i koja je konstitutivna za samo jedinstvo ergona. Parergon ima funkciju okvira za ergon, koja je istovremeno tvorbena i rastvarajuća. Kamov u svojoj "Pjesmi nad pjesmama" s jedne strane prihvaća biblijsku motiviku i leksik, a s druge je strane u opoziciji prema njoj negirajući ljubav kao žudnju, zanos, ljepotu, romantično jedinstvo ljubavnika. On veliča slobodu, strast, eruptivnu, kaotičnu, nezakonitu ljubav, divlju, crnu ljepotu, blud, preljub, što je izraz desakralizacie, destrukcije i dekonstrukcije estetskih i etičkih biblijskih postulata. Oprečnost i reafirmacija razlike/diferancije ne znači i brisanje Salomonove pjesme, jer ona ostaje kao vidljiv precrtani lik. Dekonstrukcija apsolutizira književnost kao transgresivnu tekstualizaciju, pa je prema tome Kamovljeva "Pjesma nad pjesmama" prehvat mlađeg slojnog slijeda preko starijeg - Salomonove "Pjesme nad pjesmama" i preko ovog još starijeg mezopotamijsko-egipatskog-sirijskog sloja, što je podudarno s dekonstrukcijskom predodžbom „sveopćeg teksta“.
Izvorni jezik
Hrvatski
